Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda

1. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda

2. Raspodjela prihoda na JR-u

3. Šematski prikaz raspodjele prihoda sa Jedinstvenog računa korisnicima u FBiH

4. Faktori koji utiču na visinu udjela u prihodima Federacije • izdaci za državni budžet, za čije finansiranje je u periodu od 7 godina povećano izdvajanje za čak 33% • koeficijent raspodjele prihoda od indirektnih poreza za Federaciju od 2006. do danas bilježi konstantan pad i od 65,3967% u 2006. godini, pao je na 63,8% u 2012. godini • prateći zakonsku regulativu ažuriraju se koeficijenti podjele tokom godine i vrše se poravnanja između entiteta. Federacija je u proteklom periodu po tom osnovu vršila povrat sredstava prema RS- u. Na ime povrata za period 2005- prvog polugodišta 2012. godine Federaciji je umanjen tekući priliv sa JR-a za 100 mil. KM. Prema izračunu OMA- e za drugo polugodište 2012. godine Federaciji BiH bi trebalo biti doznačeno 19 mil. KM na ime povrata, zbog promjene u koeficijentima raspodjele u korist Federacije BiH • Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja „Sl. glasnik BiH“ br. 44/03, 52/04, 34/07, 4/08, 49/09, Zakon o uplatama na jedinstveni račun i raspodjelu prihoda „Sl. glasnik BiH“ br. 55/04, 34/07, 49/09 i Pravilnik o i izračunu koeficijenata doznačavanja entitetima „Sl. glasnik BiH“ br. 62/08 • otplata vanjskog duga u velikoj mjeri utiče na raspoloživa sredstva za raspodjelu, koja od 2010. godine konstantno bilježi rast, koji je u 2012. godini za čak 40% veći u odnosu na 2011. godinu. U narednom periodu planirana je značajno veća otplata vanjskog duga, koja je samo u 2013. godini dvostruko veća u odnosu na 2012. godinu i iznosi 501,8 mil. KM.

5. Ukupno naplaćeni prihodi od indirektnih poreza na Jedinstvenom računu za period 2006 -2012 godina

6. Ukupno naplaćeni prihodi od indirektnih poreza na Jedinstvenom računu za period 2006 -2012 godina (nastavak) • Ukupni prihodi na jedinstvenom računu su rasli od 2006. do 2008. godine, međutim u 2009. godini, usljed posljedica ekonomske krize, došlo je do pada prihoda, a u 2010. i 2011. godini je došlo do blagog rasta, međutim, nivo 2008. godine nije postignut. • U 2012. godini, kao i narednim godinama, uslijed povećanog izdvajanja za povrate po osnovu PDV-a i povećane otplate vanjskog duga smanjeni su raspoloživi prihodi sa jedinstvenog računa za budžete u Federaciji BiH. • Kada posmatramo ukupan period od 2006. do 2012. godine, ostvaren je rast prihoda na JR od oko 21%.

7. Raspoređeni prihodi od indirektnih poreza kantonima u periodu 2004-2012

8. Raspoređeni prihodi od indirektnih poreza kantonima u periodu 2005-2012

9. Prihodi kantona po stanovniku u periodu 2004-2012

10. Prihodi kantona po stanovniku u periodu 2005-2012.godina

11. Koeficijenti raspodjele - kantoni

12. Udjeli kantona po stanovniku u odnosu na federalni prosjek za svaki kanton pojedinačno u periodu 2005-2012. godina Donja granica sa 41% ispod federalnog prosjeka u 2005. godini pomjerena na 13% iznad federalnog prosjeka u 2012. godini i to za Kanton 10, koji je u 2005. imao najniži index prema ovom parametru, s tim da je princip izjednačavanja najviše pogodio Posavski kanton, čija je granica sa 12% iznad federalnog prosjeka pala na 19% ispod federalnog prosjeka, što je za skoro 40% niže prihoda po stanovniku.

13. Izmjene i dopune Zakona rezultat su aktivnosti Radne grupe, a zasnivaju se na usaglašenim prijedlozima njenih članova i odnose se na: • MODIFICIRANE – TEHNIČKE IZMJENE POSTOJEĆIH ZAKONSKIH RJEŠENJA (čl. 1, 2, 7, čl. 8. stav 2, čl. 9, 10, 11 i 12) • UKLJUČIVANJE GRADA SARAJEVA I OPĆINA KANTONA SARAJEVO U DIREKTNU RASPODJELU PRIHODA OD INDIREKTNIH POREZA SA NIVOA FEDERACIJE BiH (čl. 3, 4, 6 i 13) • POBOLJŠANJE FINANSIJSKE SITUACIJE POSAVSKOG KANTONA DODJELJIVANJEM PONDERA 1,5 (čl. 4 stav 2) • POVEĆANJE UDJELA OPĆINA U RASPODJELI PRIHODA OD POREZA NA DOHODAK SA 34,46% NA 41% (čl. 5 i 8)

14. Ponder za Posavski Kanton od 1.5 • Za PK se predlaže uvođenje pondera od 1.5 da bi se omogućilo njegovo funkcioniranje. • U prijedlogu izmjena Zakona Posavskom kantonu je dodjeljen ponder 1,5, čime bi se omogućio veći priliv sredstava za potrebe koje su fiksne administrativne prirode. • Uvođenjem istog značajno bi se poboljšala finansijska situacija u PK, bez značajnijih negativnih efekata na ostale kantone

15. Raspoređeni prihodi sa JR-a kantonima u 2012.godini

16. Raspodjela prihoda sa JR-a kantonima sa prijedlogom za ponder za Posavski kanton

17. Efekti uvođenja pondera 1.5 za Posavski kanton

18. Prijedlog rješenja za Grad Sarajevo • Na inicijativu Saveza općina i gradova FBiH Grad Sarajevo uključen je u direktnu raspodjelu prihoda sa JR-a na slijedeći način: • Prijedlog riješenja za Grad Sarajevo je udio izračunat na osnovu granta Kantona Sarajevo prema Gradu u ukupnim prihodima sa Jedinstvenog računa. Taj udio bi bio oduzet od udijela koji pripada kantonima (0,25%), a u modelu koji reguliše kantone, ponder za Kanton Sarajevo bi se smanjio na 1,9658 što bi osiguralo da ova sredstva dolaze iz dijela koji pripada Kantonu Sarajevo • Trenutno finansiranje funkcija Grada se vrši iz budžeta KS. Izračun i prijedlog koji je dostavio Savez i koji je podržan na sastanku odražava iznos sredstava koji se trenutno doznačava iz budžeta kantona, čime ne bilo efekata na finansiranje funkcija kantona. Iznos sredstava svakog drugog kantona se ne umanjuje, osim Sarajevskog kantona kroz smanjenje pondera. • Uključivanje Grada Sarajeva u raspodjelu prihoda sa JR-a za općine nije moguće, jer bi dovelo do duplog računanja kriterija na osnovu kojih se dijele sredstva (grad i četiri gradske općine), što dovodi do velikih poremećaja u modelu i fiktivnog povećavanja statističkih podataka.

19. Model rješenja za Grad Sarajevo(na osnovu izvršenja ukupnih prihoda od indirektnih poreza u 2012 i raspodjela za kantone)

20. Efekti uključivanja Grada Sarajeva u direktnu raspodjelu na JR-u (sa uključenom apsolutnom razlikom)

21. Raspodjela općinama Kantona Sarajevo • Na inicijativu Saveza općina i gradova općine Kantona Sarajevo uključuju se u direktnu raspodjelu sa nivoa Federacije • Na taj način se i općine KS dovode u isti položaj sa ostalim općinama u FBiH. • Kanton Sarajevo je imao 6 godina da napravi svoja zakonska rješenja za podjelu sredstava općinama, kao što je Zakon o pripadnosti javnih prihoda predviđao. • Postojeće stanje predstavlja primjer loše prakse, onemogućava općinama dnevni priliv sredstava sa JR koji je zagarantovan svim drugim općinama u Federaciji, te onemogućava da sa sigurnošću planiraju budžete i održavaju dnevnu likvidnost

22. UporednipregledprijedlogaraspodjeleprihodasaJedinstvenogračunazaopćine KS-a premamodificiranojformuli, raspodjelasa JR-a kao i zaostaleopćine u FBiH i učešćetransferisanihsredstavaizBudžeta KS premaopćinama

24. Efekti raspodjele prihoda sa JR-a općinama KS-a • Uslijed izmjene zakonskih rješenja prema prijedlogu Saveza općina i gradova FBiH analiza je pokazala da bi pojedine općine Kantona Sarajevo dobivale znatno niže prihode u odnosu na transferisana sredstva iz budžeta Kantona Sarajevo. • Kako bi se izbjeglo da općine sa manjim kapacitetom i brojem stanovnika dobivaju znatno niža sredstva koja su imala na dosadašnji način putem transfera iz Budžeta KS-a, predlaže se uvođenje pondera za općine Trnovo (1,8) i Vogošću (1,4). • Federalno ministarstvo finansija je u skladu s tim izvršilo izračun raspodjele općinama KS-a i isti dostavilo Savezu općina i gradova FBiH i KS-u na konsultacije i razmatranje. Savez je održao sastanak sa predstavnicima općina KS na kojem je prijedlog podržan, dok se KS nije izjasnio u vezi ovog prijedloga.

25. Uvođenje pondera u formulu za izračun zahtjeva izmjene čl. 24 i glasio bi: Raspodjela prihoda Kantona Sarajevo Ukupni prihodi iz člana 12. ovog Zakona, koji pripadaju jedinicama lokalne samouprave, u Kantonu Sarajevo, izuzev Grada Sarajeva, se raspodjeljuju jedinicama lokalne samouprave na osnovu sljedeće formule koja se zasnivanasljedećimomjerima:  68% na osnovu broja stanovnika u jedinici lokalne samouprave;  5% na osnovu površine jedinice lokalne samouprave;  20% na osnovu broja učenika u osnovnom obrazovanju;  7% naosnovunivoarazvijenostiopćina, definisanogkrozindeksrazvijenosti.  Indeksrazvijenostiopćinapredstavljaodnosprihoda od porezanapromet i porezanadohodaksaFederalnimprosječnimprihodom od tihporezapostanovniku. Koeficijenti u formuli se primjenjujunabrojstanovnika:  a. Općinesamanje od 20% od prosjekaFederacijeimajukoeficijent od 1,8.  b. Općine sa manje od 40% od prosjeka Federacije imaju koeficijent od 1,5.  c. Općine sa manje od 60% od prosjeka Federacije imaju koeficijent od 1,4.  d. Općine sa manje od 80% od prosjeka Federacije, imaju koeficijent od 1,2.  Općina Trnovo dobija ponder 1,8 koji se primjenjue na kriterije broj stanovnika, površina i broj učenika u osnovnom obrazovanju. Općina Vogošća dobija ponder 1,4 koji se primjenjue na kriterije broj stanovnika, površina i broj učenika u osnovnom obrazovanju.

26. Podjela prihoda od poreza na dohodak • 2009. godine, prilikom provođenja reforme direktnih poreza, provedena analiza je pokazala da bi reforma trebala biti neutralna u pogledu prihoda od direktnih poreza, pošto se očekivalo da će pad prihoda od poreza na dohodak biti pokriven rastom prihoda od poreza na dobit. • Prijedlog Saveza općina i gradova FBiH za utvrđivanje minimalne stope raspodjele prihoda od poreza na dobit općinama od 15% nije naišao na podršku članova, s toga su predložene izmjene u raspodjeli poreza na dohodak. • S obzirom na to da je prihod od poreza na dohodak dijeljeni prihod kantona i općina, prihodovna strana kantona neutralisana je rastom prihoda od poreza na dobit dok se isto nije desilo za općine. • 2008.godine prije uvođenja poreza na dohodak općine su učestvovale sa 30,02% u ukupnim direktnim porezima, dok je u narednim godinama to učešće smanjeno za 6,3% ili prosječno na godišnjem nivou manje 9 mil KM. S toga predloženi koeficijent od 41% odražava neutralnost prihoda i za općine. • Prijedlog je da se izvrši izmjena stope raspodjele poreza na dohodak između općina i kantona, da se umjesto trenutnih 34,46% poveća na 41% u korist općina i na taj način otklone negativne posljedice reforme za općine, s tim da je kroz Zakon omogućeno kantonima da svojim propisima ustupaju dio prihoda od poreza na dobit.

27. Izračuna raspodjele prihoda od direktnih poreza i prijedlog stope za raspodjelu poreza na dohodak općinama

28. Zaključci-ostalo-inicijative • Pored usaglašenih prijedloga za izmjene Zakona, na sastancima Radne grupe proistekle su inicijative za izmjene koje su van djelokruga rada ove Radne grupe, ali zbog njihovog značaja donesen je zaključak da se iste upute Vladi Federacije BiH na razmatranje. Te inicijative su sastavni dio materijala, a odnose se na: • potrebu da se formira radno tijelo za dug sa zadatkom utvrđivanja stanja javnog duga i definisanja dugova koji će imati zajedničku otplatu te izrade prijedloga izmjena Zakona o dugu, zaduživanju i garancijama • izradu standarda za pružanje usluga osnovnog i srednjeg obrazovanja i kriterija finansiranja • prenos nadležnosti za osnovno obrazovanje na jedinice lokalne samouprave • izradu standarda i kriterija finansiranja za socijalna davanja sa ciljem pravičnog sistema socijalne pomoći u Federaciji • provedbu procesa standardizacije u sektoru javnog zdravstva sa ciljem boljeg i pravičnijeg pružanja usluga građanima u Federaciji. • U cilju realizacije ovih inicijativa potrebno je zajedničko djelovanje više tijela i to nadležna ministarstva finansija, obrazovanja, pravde, rada i socijalne politike, Saveza općina i gradova i drugih.

29. DODATAK Udjeli općina po stanovniku u odnosu na federalni prosjek za svaku općinu pojedinačno u periodu 2005-2012. godina • Ukoliko bi se sagledao odnos između općinskog prihoda po stanovniku i federalnog prosjeka u 2012. godini, znatno je poboljšana situacija, gdje je najmanji odnos 83% (Općina Breza), za razliku od najmanjeg u 2005. godini, koji iznosio 10,5% (Općina Ravno). • Naime, u 2005. godini od 79 općina Federacije • 4 općine su imale manje od 30% federalnog prosjeka prihoda od poreza na promet po stanovniku • 14 općina su imale između 30% i 50% tog prosjeka • 27 općine su imale između 50% i 83% prosjeka. • Dakle, u 2005. godini ukupno 53 općine su se nalazile ispod nivoa federalnog prosjeka po stanovniku, od čega se čak 18 općina nalazilo u znatno nepovoljnijoj finansijskoj situaciji od ostalih u Federaciji, čiji je prihod po stanovniku bio ispod 50% federalnog prosjeka. • Samo 27 općina se nalazilo iznad tog prosjeka, a opet ispod prosjeka iz 2012.godine, što ukazuje na neujednačenu razvijenost općinskog nivoa u Federaciji. • S druge strane, u 2012. godini broj općina ispod federalnog prosjeka smanjen je za skoro dva puta, sa najnižim prosjekom, kao što je već navedeno, od 83%. Također, izjednačavanje je evidentno i kod općina sa najvećim odnosom prihoda po stanovniku, koji je u 2012. godini maksimalno u dvostrukom iznosu federalnog prosjeka, za razliku od 2005. godine, kada je iznosio deset vrijednosti federalnog prosjeka.

30. Efekti za kantone prema predloženim zakonskim rješenjima (ponder 1,5 za PK i dodjeljivanje koeficijenta za Grad Sarajevo)

31. PARAFISKALNI PRIHODI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

32. Parafiskalna davanja – često definisana kao „skriveni nameti“ ili kao „manje javni prihodi“ • Obavezna davanja koja se naplaćuju od fizičkih i pravnih lica, uvedena na osnovu zakona ili ostalih propisa, a služe finansiranju određenih ekonomskih i socijalnih programa, koji se realizuju izvan budžeta • Sporedni fiskalitet, koji postoji uz fiskalitet države, a crpi sredstva iz istih ekonomskih izvora i proizvodi skoro iste učinke kao i porezni sistem države Kako definisati parafiskalna davanja?

33. takse u korist javnih ustanova koje se finansiraju autonomno (poljoprivredna komora, zanatska komora, nacionalni fond za stanove i sl.) • kotizacija za finansiranje socijalnog osiguranja • profesionalna davanja koja služe za izdržavanje profesionalnih ustanova IZVOR: „Javne finansije“ Prof. Dr. Barbara Jelčić – Informator Zagreb Francuska klasifikacija parafiskalnih davanja

34. Svi javni prihodi imaju zajedničke karakteristike u pogledu: • načina uvođenja (ubiru se na osnovu fiskalnog suvereniteta) • načina plaćanja (plaćaju se u novcu) • izvora iz kojeg se plaćaju (plaćaju se iz prihoda i dohotka, iznimno iz imovine) • svrhe kojoj služe (služe za podmirenje državnih javnih potreba) • Razlikovanje fiskalnih od parafiskalnih davanja značajno je isključivo za teoretičare, za obveznika plaćanja i jedno i drugo predstavlja opterećenje poslovanja, što znatno utiče na poslovni rezultat Kako utvrditi razlike između fiskalnih i parafiskalnih prihoda?

35. Egzistiraju kao razne vrste naknada, taksi, članarina i sličnih davanja • Uvedena su zakonskim i podzakonskim propisima • Način plaćanja propisan Pravilnikom o načinu uplate javnih prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, što im daje epitet javnog prihoda Parafiskalna davanja u Federaciji BiH

36. Pregled naplate prihoda po osnovu taksi, naknada i ostalih parafiskalnih prihoda u 2012. godini i struktura u ukupno naplaćenim neporeznim prihodima i ukupnim prihodima

37. U FBiH uočljivo konstantno uvođenje novih obaveza, bez sistemskih rješenja i procedura donošenja propisa • Visina pojedinih davanja nije harmonizovana na području Federacije BiH • Administriranje u plaćanju kao otežavajuća okolnost za obveznika plaćanja (nepostojanje jedinstvenog mjesta na kojem bi se definisali svi elementi plaćanja: obveznik, osnovica, visina, primalac, uplatni račun i sl. što dovodi do pogrešnih uplata ili do potpunog izostanka uplata) • Dolazi do sve većeg opterećenja privrede Parafiskalna davanja u Federaciji BiH

38. U Federaciji BiH potrebno je izvršiti pojednostavljenje i racionalizaciju sistema neporeznih prihoda, što bi dovelo do rasterećenja privrednih društava • Mogućnost pristupanja slijedećim sistemskim rješenjima: • Izrada obrasca, koji bi predstavljao analizu neporeznih prihoda • Izrada registra neporeznih prihoda, a čiji je osnov obrazac • Izrada sveobuhvatnog propisa sa procedurama donošenja i uvođenja pojedinih neporeznih prihoda i definisanim osnovnim elementima obračuna i plaćanja Parafiskalna davanja u Federaciji BiH

39. Osnov za izradu i prikupljanje podataka u Registar neporeznih prihoda • Pružio bi sve tražene podatke o neporeznim prihodima, svih nivoa vlasti u FBiH • Obavezno popunjavanje od strane svih budžetskih, vanbudžetskih i ostalih korisnika javnih prihoda o neporeznim prihodima iz njihove nadležnosti Obrazac za analizu neporeznih prihoda

40. Izrada Registra, složena i dugotrajna aktivnost • Zahtjeva uključivanje i koordinaciju između različitih nivoa vlasti i svih budžetskih, vanbudžetskih i ostalih korisnika neporeznih prihoda unutar njih • Zahtjeva precizno utvrđivanje aktivnosti, zadataka svih aktera • Zahtjeva prilagodbu propisa koji propisuju način uplate, s ciljem pojednostavljenja načina uplate za obveznika i direktnog povezivanja uplatnih računa sa neporeznim prihodima iz Registra (u slučaju FBiH – izmjena Pravilnika o načinu uplate javnih prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine) • Zahtjeva redovito ažuriranje podataka • Registrom neporeznih prihoda bi se značajno poboljšala kontrola uvođenja novih neporeznih prihoda, te uspostavio jednostavniji i transparentniji način izvršenja obaveze plaćanja od strane obveznika Registar neporeznih prihoda

41. Fiskalna i parafiskalna opterećenja privrede u Federaciji BiH – mogućnosti rasterećenja • OPĆA VODNA NAKNADA • NAKNADA ZA KORIŠTENJE OPĆE KORISNIH FUNKCIJA ŠUMA • ČLANARINE TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA • DOPRINOSI ZA OSIGURANJE OD NEZAPOSLENOSTI • KOMUNALNE NAKNADE

42. U Federaciji BiH neophodno je donošenje sistemskih rješenja u oblasti neporeznih prihoda • Izrada obrasca analize neporeznih prihoda i uspostava Registra neporeznih prihoda, kao mehanizma kontrole uvođenja novih neporeznih prihoda, stvaranja racionalnijeg i transparentnijeg sistema neporeznih prihoda • Rasterećenje privrede s ciljem: • smanjenja pojave nelegalnog rada • povećanja stope zaposlenosti • povećanja priliva domaćih i stranih investicija • povećanja punjenja budžeta i vanbudžetskih fondova Zaključak

43. HVALA NA PAŽNJI !