Europsko upravno pravo Pojam i izvori

1. Europsko upravno pravoPojam i izvori Lana Ofak Asistentica na Katedri za upravno pravo Pravni fakultet u Zagrebu

2. Čije je pravo europsko? Udruživanje europskih država u međunarodne (regionalne) organizacije Vijeće Europe Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) Europska unija Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) Europsko udruženje slobodne trgovine (EFTA) Europski gospodarski prostor (EEA) Srednjoeuropsko udruženje slobodne trgovine (CEFTA) Europsko upravno pravo

3. Europsko pravo u širem smislu • obuhvaća pravne sustave regionalnih organizacija europskih država • u sklopu europskih organizacija usvajaju se razni pravni akti (konvencije, rezolucije i sl.) koji čine europsko pravo u širem smislu • Europsko pravo u širem smislu uključuje i pravo Europske konvencije za zaštitu ljudskih sloboda i temeljnih prava

4. pravo Europske unije (kao jedne od međudržavnih organizacija koje postoje na području Europe) razlika EU od drugih međunarodnih organizacija većinsko odlučivanje (odluka obvezuje i državu koja se protivila njenom donošenju) izravan učinak prava nadređenost prava Europsko pravo u užem smislu

5. Složenost europskog upravnog prava u odnosu na upravno pravo država članica EU (domaće, nacionalno upravno pravo) Složena struktura europske uprave direktna (izravna) provedba europskog prava = putem europskih institucija (tijela, agencija) neizravna (posredna) provedba europskog prava = putem nacionalnih tijela Trostran odnos između građana, europske uprave i nacionalnih uprava Europsko upravno pravo

6. Pojam uprave ovisi o društveno-političkom uređenju određene zemlje Ne postoji opće primjenjiva definicija uprave Dva osnovna gledišta pojma uprave Organizacijsko* ili formalno Funkcionalno ili materijalno pozitivno stajalište negativno stajalište* Pojam uprave u državama članicama

7. Dioba vlasti na: zakonodavstvo (legislation) uprava (administration) i vlada (gouvernement) sudstvo (jurisdiction) Vlada – vlast iznad uprave (u političkom smislu) koja utvrđuje djelovanje uprave Materijalni pojam uprave = kombinacija dva kriterija priroda pravnih akata koje uprava donosi – akti vlasti (19. st.) javna služba – aktivnosti putem kojih se zadovoljavaju potrebe od općeg (javnog) interesa (kraj 19. st.) Francuska

8. Njemačka • uprava se ne može definirati već samo opisati • “pod upravom u sadržajnom smislu podrazumijevaju se različite djelatnosti agenata zajednice kojima su takvi zadaci povjereni od strane zajednice i njezinih članova”

9. prema funkcionalnom kriteriju europska uprava se određuje kao provedba prava Europske unije u pojedinačnim slučajevima ili konkretnim situacijama prema organizacijskom gledištu – tradicionalna dioba vlasti ne može se bez teškoća prenijeti na supranacionalnu razinu Europske unije Komisija – obavlja bitne upravne zadaće (ali ne isključivo i samo ona!) Pojam uprave u Europskoj uniji

10. Izravna provedba putem institucija Unije (rjeđe) Karakteristike Adresati provedbe: države članice i pojedinačne osobe Pravni oblici provedbe: odluke, uredbe, direktive Neizravna provedba putem institucija država članica Karakteristike Adresati provedbe: pojedinačne osobe (građani Unije) Pravni oblici provedbe: nacionalni pravni mehanizmi prema kojima nacionalna tijela inače djeluju Izravna i neizravna provedba europskog prava

11. Unutarnja provedba prava (u okviru institucija i tijela Unije) prema zaposlenicima i tijelima Unije službe potrebne za samo funkcioniranje Unije Vanjska provedba prava (prema državama članicama i pojedincima - pravnim i fizičkim osobama) Primjeri područja: zaštita tržišnog natjecanja zaštita unutarnjeg tržišta odobravanje državnih potpora provedba zajedničkih politika (socijalna, regionalna…) “kažnjavanje” država članica Područja izravne provedbe prava

12. Veći dio europskog upravnog prava provodi se putem nacionalnih tijela Nacionalna tijela mogu djelovati na osnovi: akata Unije nacionalnih propisa kojima se provode (implementiraju) akti Unije Neizravna provedba prava

13. Zajednička provedba uključuje i tijela Unije i tijela država članica (mješoviti postupci) Nadnacionalna faza postupka i nacionalna faza postupka Neka područja zajedničke provedbe prava zajednička poljoprivredna politika strukturni fondovi Zajednička provedba europskog prava

14. Izvori europskog upravnog prava • Osnivački ugovori i drugi ugovori između država članica (primarni izvori) • Akti institucija Unije (sekundarni izvori) • Praksa Europskog suda • Opća načela prava

15. Primarni izvori Akti država članica Ugovori o osnivanju Europskih zajednica i Europske unije izmjene i dopune tih ugovora protokoli koji su pridodani tim ugovorima ugovori o pristupanju novih država članica Sekundarni izvori Akti institucija Unije mogu biti: zakonodavni i nezakonodavni akti ovisno o postupku donošenja Uredbe Direktive Odluke Preporuke Mišljenja Izvori europskog upravnog prava

16. Zakonodavni akti • Akti koji se donose u zakonodavnom postupku (redovan postupak (suodlučivanja) ili poseban postupak) • Donosi ih Europski parlament i/ili Vijeće • Ostala tijela ne mogu ih donositi • Zakonodavni akti mogu se usvojiti u obliku: • Uredbe • Direktive • Odluke

17. Delegirani akti Komisiji se može delegirati ovlast za dopunu ili izmjenu nebitnih elemenata zakonodavnog akta Tu ovlast ostvaruje donošenjem delegiranih akata Provedbeni akti potrebni za izvršenje akata Unije (osiguranje jednakih uvjeta provedbe) Donosi ih Komisija Samo iznimno ih donosi Vijeće ministara Nezakonodavni akti – delegirani i provedbeni

18. Nezakonodavni akti • I nezakonodavni akti mogu se usvojiti u obliku: • Uredbe • Direktive • Odluke • u nazivu se dodaje pridjev “provedbena” ili “delegirana” da ih se može lako razlikovati od zakonodavnih akata

19. Uredbe • Imaju opću primjenu • Obvezujuće su u cijelosti • Izravno su primjenjive u svim državama članicama • “europski zakoni”

20. Direktive • Obvezuju države članice kojima se upućene u pogledu rezultata kojeg trebaju postići • ostavljaju državi članici izbor metode i oblika provedbe (ostvarenja cilja)

21. Odluke • Odluka obvezuje u cijelosti one kojima je upućena • Može biti upućena državama članicama, ali i fizičkim i pravnim osobama • Donose se kao općenormativni akti, ali i kao pojedinačni akti

22. Primjenjuje li Europski sud doktrinu presedana? Iz prakse Europskog suda može se zaključiti kako se pri donošenju odluka koristi common law metodom stare decisis (da sudovi moraju poštovati presedane) te se redovito poziva na svoje prijašnje odluke Države članice imaju obvezu poštivati i provoditi odluke Europskog suda Praksa Europskog suda kao izvor prava

23. Opća pravna načela kao izvor prava • Skup pravnih pravila koji spadaju u primarne izvore prava Unije • Ne moraju biti napisana pravila • Izvodi ih Europski sud kroz svoju praksu • “Sud mora osigurati da se prilikom tumačenja i primjene Ugovora poštuje pravo”

24. Opća pravna načela kao izvor prava • Načelo pravne sigurnosti • Načelo proporcionalnosti (razmjernosti) • Načelo zaštite temeljnih ljudskih prava • Načelo jednakog postupanja (zabrana diskriminacije) • Broj načela nije konačan!

25. Postojeći pisani izvori europskog upravnog prava (opći dio) su nedostatni Većinom se odnose samo na pojedina tematska područja koja su u nadležnosti Unije Europsko upravno pravo razvilo se kreativnom praksom Europskog suda Predmet Algera iz 1957. – u nedostatku pisanih pravila na razini Unije Sud mora riješiti spor primjenom općih pravnih načela (priznatim u pravnom poretku EU, pravnim porecima državama članicama, pravnoj literaturi) Razvoj europskog upravnog prava

26. Literatura korištena u pripremi prezentacije • Omejec, Jasna, Vijeće Europe i Europska unija: institucionalni i pravni okvir, 2008., 124-133. • Borković, Ivo, Upravno pravo, 2002. (poglavlje o određenju pojma uprave i upravnom pravu u oblasti europskih zajednica) • Ćapeta, Tamara; Rodin, Siniša, Osnove prava Europske unije, 2010., str. 3-19. • Ćapeta, Tamara i drugi autori, Reforma Europske unije: Lisabonski ugovor, 2009., str. 119-140. • Šikić, Marko; Ofak, Lana, Pravna zaštita od nerješavanja upravne stvari u pravu Europske zajednice, u: Hrvatska pravna revija (časopis), siječanj 2009., str. 19-20. • Đerđa, Dario, Upravni postupci u Europskom pravu, u: Hrvatska pravna revija (časopis), travanj 2009., str. 53-62. • Herdegen, Matthias, Europsko pravo, 2002., str. 3-7. • http://www.mvpei.hr/MVP.asp?pcpid=28