Download
max weber n.
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Max Weber PowerPoint Presentation

Max Weber

190 Views Download Presentation
Download Presentation

Max Weber

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript

  1. Max Weber 1864-1920

  2. Sociologija označava znanost koja ima cilj razumjeti i protumačiti ljudsko djelovanje i na taj načinuzročno objasniti njegov tok i njegove posljedice • Razumijevanje pretpostavlja istovjetnost subjekta i objekta saznanja- ono se sastoji u otkrivanju stvarnih psihičkih doživljaja, to jest unutrašnjih motiva koji predstavljaju smisaoni osnov ljudskog djelovanja. • To možemo upotebiti samo u odnosu na ljudsko ponašanje jer nema “razumijevanja” nego samo objašnjenja prirodnih fenomena. • Pod djelovanjem se podrazumijeva samo ono uz koje se vezuje neko subjektivno značenje

  3. Osnovni tipovi djelovanja • Ciljno-racionalno: tako djeluje onaj koji bira najefikasnija sredstva za ostvarenje svojih ciljeva, ali vodi računa i drugim svojim ciljevima, tj. razmatra troškove koje mora podnjeti u konkretnom djelovanju. • Vrijednosno-racionalno djeluje onaj koji vjeruje u apsolutnu vrijednost nekog odredjenog oblika ponašanja i teži ostvarenju cilja radi njega samog i bez obzira na uspjeh. • Afektivno djeluje onaj koji se povodi za svojim strastima i duševnim raspoloženjima i smisao djelovanja pronalazi u njemu samom a ne u postizanju nekog cilja izvan njega. • Tradicionalno djeluje onaj koji se slijepo drži ustaljenih navika i bez obzira na promijenjene uslove

  4. Težnja za dominacijom u najopćenitijem smislu je najvažniji element socijalne akcije. • Analiza socijalne akcije najčešće otkriva strukture dominacije koje joj stoje u pozadini. Na taj način Weber je jedan od “osnivača” konfliktne sociologije i sociološke analize moći. • Nasilje, prisila, su bitna komponenta Weberove sociologije na isti način kao sto je moralna integracija bitna za Durkheima. • Moćstupanj vjerovatnoće da će se u nekom društvenom odnosu nametnuti vlastita volja. • Vlast vjerovatnoća da će odredjena lica poslušati zapovjest odredjenog sadržaja. • Moć je činjenica društvenog odnosa a vlast je odnos utvrdjen normativnim poretkom. (Vlast je institucionalizirana moć)

  5. Vlast ima institucionalnu podlogu- ona je odnos medju društvenim položajima a ne izmedju ličnosti. • Za razliku od moći koja je difuzna vlast se kreće u strogo definiranim ganicama. • U krajnjoj liniji vlast se oslanja na prinudu bez obzira na stupanj suglasnosti koji postoji medju članovima društvene organizacije.

  6. Tipovi legitimne vlasti • I vladari i oni koji se pokoravaju opravdavaju (legitimiraju) vlast raznim unutarnjim razlozima. • Osnovni čisti oblici legitimne vlasti • Zakonska vlast- ona se zasniva na propisima, zakonima. Birokratska vlast je čisti oblik. Onaj koji se pokorava ne pokorava se ličnosti nego pravilima a onaj koji je na vlasti ograničen je pravilima. • Tradicionalna vlast – ona se zasniva na vjeri u vječitost i svetost datog poretka. Sadržaj zapovijedi i sve ostale zasnovano je na tradicionalnim normama. • Karizmatska vlast – ona se zasniva na povjerenju o karakteristike vodje. Javlja se obično u periodima krize.

  7. Jedna od bitnih činjenica ljudske historije je da rezultat akcije, posebno političkih akcija, rijetko korespondira željama i originalnim namjerama samih aktera. • To Weber naziva analizom nenamjeravanih posljedica djelovanja

  8. Metoda idealnog tipa • Oni su sa jedne strane plod imaginacije a sa druge strane odražavaju odredjene historijske trendove. • Oni su mentalne slike koje ne postoje u stvarnosti a zadatak je historijske analize otkriti koliko pojedini slučajevi stoje blizu ili daleko od te slike. • Na primjer: kapitalizam- idealni tip nam služi kao model sa kojim usporedjujemo konkretne tipove. • Pitanje je onda što uvjetuje devijacije od idealnog tipa je pitanje koje je prvi korak u empirijskoj analizi. (Na pr. Zasto američki model kapitalizma manje odstupa nego europski od idealnog tipa kapitalizma)

  9. Kapitalizam • Osnovna karakteristika je orijentacija na profit (dobit) • Osnovne pretpostavke kapitalizma: • 1) postojanje slobodnog tržista • 2) klasa slobodnih radnika odvojenih od sredstava za proizvodnju • Komponente kapitalizma: • A) organiziranje privredne djelatnosti a bazi stroge podjele rada • B) točnim vodjenjem poslovnih knjiga • C)stalno ulaganje kapitala u nove poslove

  10. Moderni kapitalizam dio je ukupnog procesa racionalizaciječije su bitne komponente poduzeće i računovodstvo. • Oba procesa bitno su vezana uz birokraciju- birokracija koja odražava bitni trend karakteristican za moderno društvo: racionalizacija ljudskog djelovanja stvara sistematiziranu i hijerarhiziranu podjelu rada.

  11. G.Ritzer: The McDonaldization of Society. Osnovne dimenzije procesa McDonaldizacije: • Kontrola • Efikasnost • Kalkulabilnost • Predvidivost Ad 1. Kontrola se postiže kroz maksimalnu standardizaciju procesa proizvodnje, proizvoda i radne snage. Radna snage je dekvalificirana. Proces rada i proizvod je standardiziran. Time je izbjegnuta ljudska greška ali i rad je dehumaniziran.

  12. 2. Kalkulabilnost Točno je određena težina hamburgera, dužina pečenja, količina pomfrita i t.d. Ta kvantifikacija se širi i na druga područja : sveučilište se “mjeri” pomoću broja diplomiranih, znanstveni radnici pomoću broja objavljenih radova, pomoću broja koliko su puta radovi citirani. 3. Predvidivost Hamburgeri imaju isti okus u Zagrebu, Tokiju i New Yorku. Restorani izgledaju isto. 4. Efikasnost Rad je perfektno organiziran , Dio rada se prebacuje na mušterije. Sličan proces se događa i u bankovnom poslovanju.

  13. Tradicionalizam i ekonomski racionalizam • U osnovi kapitalizma je kapitalistički duh (specifični pogled na svijet) i specifična ekonomska etika. • Kapitalistički duh se suprostavlja tradicionalizmu (prema tome taj duh ne može biti izjednačen sa ljudskom prirodom –kontra Adama Smitha) • Taj pogled na svijet karakterizira: • Pozitivni stav prema sticanju dobiti, povećanju materijalnog bogatstva- nasuprot tradicionalizma koji tu djelatnost smatra sramotom ili nužnim zlom. • Težnja za sticanjem je neograničena , nema mjerila kada su potrebe zadovoljene

  14. Kapitalistička etika sankcionira samo pošten i discipliniran napor za postizanje bogatstva a osudjuje beskrupulozno bogaćenje. • Od čovjeka se traži da marljivo radi ne prvenstveno zbog užitka u stečenom nego zbog zadovoljstva u radu. • Uvijek je bilo vrijednih i marljivih pojedinaca – ali u modernom kapitalizmu oni su standard

  15. Protestantska etika i duh kapitalizma • Nastanak kapitalizma je nenamjeravana posljedica religijske promjene. Kulturne vrijednosti tradicionalnog društva su uništene protestantizmom (posebno kalvinizmom). Put prema kapitalizmu razumijemo kroz analizu promjene vrijednosnih orijentacija

  16. Osnovni ciljevi “Protestantske etike i duha kapitalizma” • 1) Da se pobije Marksističke analiza koje dominiraju na prijelazu 19-og u 2o-to stoljeće • 2) Razumjeti zašto je kultura kapitalizma nastala na Zapadu • 3) Demonstrirati kako vrijednosti i druge ideje i vjerovanja utječu na socijalnu akciju, prvenstveno kroz usmjeravanje ljudskih interesa u određenom smjeru

  17. Glavno pitanje zašto se industrijalizacija inicijalno desila na Zapadu a ne u drugim dijelovima svijeta ? • Idealni tip duha kapitalizma • Rad se vrednuje po sebi • Weber je fasciniran da je dužnost poziva (ili zanimanja) glavna karakteristika kapitalističke etike, ili kulture kapitalizma. • U kapitalističkom društvu stjecanje, trgovina i profit nisu samo indikator uspjeha u poslu nego indikator vrline • Ugrađeno u pravednu težnju za ekonomskim profitom je vjerovanje da neposredna sreća i zadovoljstvo trebaju biti “preskočeni” u korist budućeg zadovoljstva

  18. Razlika modernog i pred-modernog kapitalizma • Aktivnosti pustolovnog kapitaliste rijetko nailaze na društveno odobravanje i ne otjelovljuju dominirajuće koncepcije o etičkom i primjerenom ponašanju. Najveća prepreka nastanku kulture kapitalizma – snaga inercije tradicionalnih vrijednosti (tradicionalistički model djelovanja) • Religija a ne znanost je glavni način verificiranja znanja • Birokracije sastavljene od tehničkih eksperata ne postoje • Ljudi djeluju prvenstveno kao pripadnici religijske ili etničke grupe a ne kao akteri na tržištu (komercijalne aktivnosti a i svakodnevni život je pod utjecajem statusa a ne klase i klasnog interesa. • Ne postoji pravna jednakost

  19. Opća ekonomska historija • (Glavni faktori, koji su uzeti zajedno, uvjetovali razvoj kapitalizma u Zapadnoj Evropi a ne negdje drugdje) • 1) Proces industrijalizacije kroz koji se mišićna snaga zamjenjuje novim oblicima energije • 2) nastanak slobodne radne snage koja treba prodavati svoj rad da bi preživjela “moraju postojati ljudi ne samo koji su pravno u mogućnosti prodavati svoj rad na tržištu nego koji su na to ekonomski prinuđeni • 3) povećana upotreba racionalnog računovodstva u poslovnim poduhvatima • 4) Rast slobodnog tržišta neometanog iracionalnim restrikcijama • 5) Postepeno razvijanje predvidivg i racionalnog prava

  20. 6) Povećana komercijalizacija ekonomskog života korištenjem dionica i ostalih papirnih instrumenata • 7) Nastanak kapitalističkog duha • Kapitalizam kao nenamjeravana posljedica religiozne promjene • Vrijednosti tradicionalnog društva bivaju uništene narastanjem puritanizma i ostalih protestantskih sekti makar to nije bila namjera onih koji su prihvatili reformiranu religiju i to se nije moglo unaprijed predvidjeti.

  21. Odnos Puritanizam-Kapitalizam Tri glavna diktuma koji direktno proizlaze iz puritanske teologije su u doveli (na dugi rok) do utilitarne (i relativno ne-religiozne ) kulture kapitalizma • Bog zahtjeva racionalno djelovanje u obavljanju poziva Nema relaksacije, nema opuštanja jer rad je upražnjavanje asketskih vrijednosti, i racionalno, metodično ponašanje u obavljanju poziva uzima se kao znak milosti Puritanci traćenje vremena smatraju prvim smrtnim grijehom jer “svaki sat izgubljen za rad je sat izgubljen za rad za slavu Boga”

  22. 2) Uživanje o aspektima života koji nemaju religijsku vrijednost je zabranjeno Trebamo se usmjeriti na praktične probleme i trebamo ih racionalno rješavati- uživanje u književnosti, kazalištu i svim ostalim slobodni aktivnostima je irelevantno a može i graničiti sa praznovjerjem 3) Ljudi imaju obavezu koristiti vlastite sposobnosti za aktivnosti koje donose društvenu korist i koje slabe Boga Bogaćenje koje je samo sebi svrha je grješno jer vodi beskorisnom užitku, ljenčarenju i “izazovima putenosti”

  23. Weberov argument: akumulacija kapitala i nastanak moderne buržoazije su posljedica činjenice da su čitave zajednice počele gajiti vrijednosti kao prilježan rad, ograničenje uživanja i potrošnje, i štedljiva upotreba novca. • S vremenom puritanski ideali su izblijedili pod sekularizirajućim utjecajem bogatstva – religijski korijeni duha kapitalizma su izumrli

  24. Glavni fokus je na kalvinizmu (manje na pietizmu, metodizmu i baptizmu) Glavne posljedice za one koji su prihvatili ta vjerovanja • Kalvinistička doktrina predestinacije: Bog je iz nama nepoznatih razloga podijelio ljude na one spažene i proklete. Problem je za pojedinca da sazna kojoj grupi pripada. • Pošto ljudi ne mogu biti sigurni kojoj grupi pripadaju, pa spasenje ne može biti garantirano ( u katolicizmu to čine sakramenti koje daje svećenik, ili mističnim jedinstvom s Bogom kao u Luteranizmu)- neizbježno je unutarnje osjećanje osamljenosti i izolacije

  25. 3) Iako je nemoguće promijeniti vlastiti status (spašenog ili osuđenog), ljudi počinju tražiti znakove koji im pokazuju da su među izabranima • Dva su znaka • A) vjera- svatko ima dužnost smatrati se izabranim i boriti se izazovima i sumnjama iza kojih stoji vrag • B) intenzivna svjetovna aktivnost- ona omogućava samopouzdanje da bi olakšali sumnju. • 4) Od svih vjernika se očekuje da žive asketski i da ne budu zavedeni iracionalnim emocijama, praznovjerjima i tjelesnim strastima • Svatko treba racionalno planirati vlastiti život u skladu sa Božjom voljom

  26. Ovdje shema iz Collinsa p.125

  27. Weber: Religija u Kini (1913) • Pozitivni elementi koji su mogli dovesti do kapitalizma u Kini • 1) Razvijena unutrašnja i vanjska trgovina • 2) Zahvaljujući 1200 godina postojanja kompetitivnih ispita na nacionalnoj razini postojala je za srednjovjekovna društva neobična jednakost šansi u procesu postizanja statusa • 3) društvo je bilo općenito stabilno i miroljubivo • 4) Postojao je veći broj većih urbanih centara i geografska mobilnost je bila uobičajena • 5) Bilo je relativno malo formalnih restrikcija ekonomskih aktivnosti • 6) Postojao je niz tehnoloških inovacija koje su Kinu činile naprednijom od Evrope: barut, astronomija, štampanje knjiga

  28. Faktori koji su sprečavali razvoj kapitalizma u Kini • 1) Pošto je postojalo obilje metala, posebno srebra, nikada se nije razvio primjereni monetarni sistem (papirni novac) • 2) Zbog ranog ujedinjavanja i centralizacije Kineske imperije, gradovi nisu nikada postali autonomne političke jedinice. To sprečava razvitak lokalnih kapitalističkih poduzeća. • 3) Kina je bila karakterizirana primjenom “substantivnim etičkim pravom” a ne racionalnim i predvidljivim pravnim procedurama. • Pravne odluke su se zasnivale na specifičnim karakteristikama pojedinaca i svetim tradicijama a ne na primjeni općevažećih standarda. • 4) Kineska birokracija je sastavljena od osoba sa “klasičnim” obrazovanjem a ne stručnjacima za pojedina područja. • Testiralo se poznavanje književnosti i da li kandidat posjeduje rezoniranje adekvatno ka kulturnu(profinjenu) osobu

  29. 5) Konfučijanizam nije bio primjeren za razvitak orijentalne forme kapitalizma. • Konfučijanizam nema koncept grijeha, nego samo greške koja proizlazi iz neadekvatnog obrazovanja • Nema metafizike prema tome ljudi nisu preokupirani porijeklom svijeta ili mogućnošću životom poslije smrti pa prema tome i nepostojanje tenzije između svetog i sekularnog prava.

  30. Ovdje Turner p.201

  31. Etnicitet, rasa, nacija Etnička grupa “Bez obzira na to da li postoji krvna veza, mi ćemo “etničkim” grupama nazivati one grupe ljudi koje -na osnovi sličnosti u vanjskom izgledu ili u običajima, ili u jednom i u drugom -ili na osnovu sjećanja na kolonizaciju i seobu, - gaje subjektivnu vjeru u zajedničko porijeklo tako da ta vjera postaje značajna za propagiranje formiranja zajednica.

  32. Rasa “Rasna pripadnost” posjedovanje istih naslijedjenih ili nasljednih crta koje se stvarno zasniva na zajedničkom porijeklu. Naravno ona dovodi do stvaranja “zajednice” samo onda kada postoji subjektivno osjećanje da ona predstavlja zajedničko obilježje, a to se dogadja samo ako se pripadnici raznih rasa, kao lokalno povezani ili susjedi, udružuju u cilju nekog (većinom političkog) zajedničkog djelovanja, Ili obrnuto, Ako je neka zajednička sudbina pripadnike iste rase vezana sa nekom suprotnošću istih osoba protiv vidljivo različitih ljudi. Zajedničko djelovanje koje u tom slučaju nastaje, uglavnom je čisto negativno: izdvajanje i preziranje osoba koje su vidljivo različite ili obrnuto, praznovjerni strah od njih.

  33. e “Etnička zajedničnost sama ne predstavlja zajednicu, već samo faktor koji olakšava udruživanje u zajednicu. Ona olakšava udruživanje u zajednice svih vrsta, a prije svega, kako pokazuje iskustvo, u političke zajednice. Sa druge strane, u prvom redu politička zajednica, kakva god da joj je umjetna struktura, svuda budi vjeru u etničku zajedničnost. Prema tome etnička zajednica stvara političku zajednicu, politička zajednica stvara etničku zajednicu

  34. Politička zajednica Etnička zajednica Etnička zajednica Politička zajednica

  35. “Etnička čast” “… uvjerenost u izuzetnu vrijednost vlastitih i u manju vrijednost tudjih običaja, uvjerenost, kojom se pothranjuje etnička “čast”, koja je sasvim analogna shvačanjima o “staleškoj” časti. “Etnička čast” je specifična čast masa, jer je dostupna svakom ko pripada zajednici po porijeklu u koju subjektivno vjeruje. “Poor white trash”, bijelci u državama američkog Juga, koji su, bez ikakve imovine vrlo često, uslijed nemogućnosti da se nadje posao za slobodne ljude, jedva životarili, bili su u epohi ropstva pravi nosioci rasne antipatije- sasvim tudje samim plantažerima- zato što je upravo njihova “socijalna čast” apsolutno zavisila od socijalnog deklasiranja crnaca.

  36. Nacionalnost Pojmu “nacionalnosti” je zajedničko sa “narodom”u uobičajenom etničkom smislu…nejasna predstava da osnova svega što se osjeća kao “zajedničko” mora biti zajedničko porijeklo, mada su u stvarnosti, ljudi koji se smatraju pripadnici iste NACIONALNOSTI, NE SAMO PONEKAD NEGO I ČESTO, PO SVOM PORIJEKLU MEDJUSOBNO MNOGO DALJI NEGO ŠTO SU TO LJUDI KOJI PRIPADAJU RAZLIČITIM I NEPRIJATELJSKIM NACIONALNOSTIMA

  37. “..osjećanja zajedništva, koja se označavaju zajedničkim imenom “nacionalna”, nemaju jedno značenje, već se mogu razviti iz vrlo raznolikih izvora: • Razlike u socijalnoj i ekonomskoj strukturi i u unutrašnjoj strukturi vlasti, sa svojim uticajima na “običaje” mogu, ali ne moraju, igrati izvjesnu ulogu- • Zajednicke političke uspomene, vjeroispovijest, i najzad, jezička zajednica mogu biti izvori osjećanja zajedništva, i na kraju, naravno i rasno uslovljeni habitus.