1 / 44

Finansijska tr žišta-VII i VIII modul Berzanski indexi i indikatori

Finansijska tr žišta-VII i VIII modul Berzanski indexi i indikatori. Prof. dr Zoran Jeremić mr Ivica Terzić. Decembar 200 8 . Indikatori proseka i indeksi. Indikatori proseka (Averages) – aritmetički prosek određenog uzorka kojim se trguje na berzi

steffie
Télécharger la présentation

Finansijska tr žišta-VII i VIII modul Berzanski indexi i indikatori

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Finansijska tržišta-VII i VIII modulBerzanski indexi i indikatori Prof. dr Zoran Jeremić mr Ivica Terzić Decembar 2008.

  2. Indikatori proseka i indeksi • Indikatori proseka (Averages) – aritmetički prosek određenog uzorka kojim se trguje na berzi • Najpoznatiji: Dow Jones Average: Industrial Average (DJIA), Transportation Average, Utillity • Indexi- ponderisani prosek cena i obima trgovanja akcijama ili obveznicama: • Kretanje tržišne kapitalizacije u posmatranom vremenskom periodu za dati uzorak / promena vrednosti trzisne kapitalizacije kroz poene

  3. Najpoznatiji indexi • Standardand Poor 500 - S&P 500 • London – FT-SE 100 • Frankfurt – Dax • Tokyo – Nikkei • Atens – ASE Index • New York – Dow Jones Industrial Average

  4. Dow Jones Industrial Everage(30 najpoznatijih kompanija) Novembar 2003. vrednost 9782 Novembar 2005 vrednost iznad 12000

  5. Poređenje S/P i DAX

  6. Dow Jones Industrial Average 5 godina Najviša vrednost za 5 godina

  7. Nasdaq Composite – najviša vrednost za 4 godine

  8. Indikatori Beogradske berze • BELEX line (umesto BELEXfm) • BELEX 15 • BELEX sentiment • FIT • FIS • FIB

  9. Belex lineKompozitni indeks akcija • 100 najlikvidnijih kompanija • U obračun ulaze samo obične akcije, bez prilagođavanja za dividende • Maksimalan iznos pondera je 10%

  10. Definicija indeksa • Indeks BELEXline nije investibilan indeks • Njegova namena je da meri promene cena akcija na slobodnom berzanskom tržištu svih izdavaoca koji su uključeni, a sa čijim akcijama je realizovana najmanje jedna transakcija.

  11. BELEX15 I BELEXline

  12. Belex sentiment • predstavlja pokazatelj koji je prevashodno usmeren na identifikaciju očekivanja relevantnih tržišnih učesnika u pogledu razvoja trenda tržišnih kretanja na Beogradskoj berzi u narednom mesecu

  13. BELEX sentiment

  14. FIT, FIS i FIB Procentualno učešće stranih investitora u prometu, izražava se kroz tri indikatora: • FIT – Učešće stranih investitora u ukupnom prometu na Beogradskoj berzi • FIS - Učešće stranih investitora u ukupnom prometu AKCIJAMA • FIB - Učešće stranih investitora u ukupnom prometu OBVEZNICAMARS

  15. Belex15 • OPŠTE INFORMACIJE • NAZIV INDEKSA • DEFINICIJA INDEKSA ( sastavljen od akcija kojima se trguje kontinuiranom metodom trgovanja ) 4. NAMENA INDEKSA 5. PRINCIPI IZRAČUNAVANJA 6. VRSTE I KLASE AKCIJA KOJE SU PRIHVATLJIVE ZA ULAZAK U INDEKSNU KORPU

  16. Free float faktor (FFc) • Izračunavanje free float faktora FFc i pratećih koeficijenata: FFc(%)=100%-Non free float% Broj akcija u free floatu = FFc*ukupan broj akcija Free float tržišna kapitalizacija = FFc* Ukupna tržišna kapitalizacija

  17. OGRANIČAVANJE TEŽINE UTICAJA Ograničavanje težine određenog izdavaoca vrši se preko pondera (Ai) na sledeći način: • ako je učešće Free float tržišna kapitalizacije pojedine akcije manje ili jednako 20% od ukupne Free float tržišna kapitalizacije onda je ponder jednak 1, • ako je učešće Free float tržišna kapitalizacije pojedine akcije veće od 20% od ukupne Free float tržišna kapitalizacije onda se ponder prilagođava do momenta kada je učešće svake komponente indeksne korpe manje ili jednako 20%,

  18. tako dobijen ponder množi broj akcija u free floatu i tako dobijen rezultat predstavlja broj akcija koje će biti uključene u indeksnu korpu, • nakon postupka ograničavanja težine učešća za izdavaoce čija je inicijalna težina veća od 20% težine učešća ostalih izdavaoca se uvećavaju, te ukoliko je tada njihova težina učešća veća od 20%, na opisani način vrši se ograničavanje i njihove težine učešća, sve do trenutka dok učešće težine svih izdavalaca nije manje ili jednako 20%,

  19. 9. BAZNI PERIOD Bazni datum: 1.10.2005. godine Bazna vrednost indeksa: 1000 poena Bazna vrednost ponderisane free-float tržišne kapitalizacije: XXXX dinara (tržišna kapitalizacija na dan baznog datuma, nakon zatvaranja tržišta) Bazna vrednost delioca = Bazna vrednost ponderisane free-float tržišne kapitalizacije / 1000 Bazni broj izdavalaca čije se akcije nalaze u indeksnoj korpi

  20. 10. FORMULA INDEKSA

  21. KOMPOZICIJA INDEKSNE KORPE • Definicija indeksne korpe • Pravilo 80 - obuhvata akcije kojima se trguje metodom kontinuiranog trgovanja, a koje su tokom prethodna dva sukcesivna kvartala imale minimum 80% trgovanja tokom svakog pojedinačnog kvartala,na kojima su zaključene transakcije.

  22. Broj izdavalaca čije su akcije u indeksnoj korpi • Kriterijumi za uključenje u indeksnu korpu • Kriterijumi za isključenje iz indeksne korpe • Kvartalne REVIZIJE INDEKSNE KORPE

  23. Učešće u indeksu

  24. Efikasnost tržišta akcija • Nelikvidnost • Asimetrija informacija • Otsustvo tražnje i monopol kupca • Volatilnost cena • Pretežno tržište firmi a ne akcija • Posledica: Neefikasno tržište u nastajanju sa niskom alokativnom efikasnošću i tržišnom cenom koja nije ravnotežna

  25. Centralni Registar osnivanje i poslovi Centralni registar- akcionarsko dručtvo sa većinskim vlasništvom države, koje obavlja poslove: jedinstvene evidencije o zakonitim imaocima hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata o pravima iz tih hartija, odnosno instrumenata, o pravima trećih lica na hartijama od vrednosti i drugim finansijskim instrumentima i o tim licima, poslove kliringa i saldiranja hartija od vrednosti i saldiranja novčanih obaveza i potraživanja nastalih po osnovu poslova sa hartijama od vrednosti

  26. Poslovi koji se obavljaju u Centralnom registru: 1)  vođenje registra hartija od vrednosti;  2) evidencija hartija od vrednosti na računima emitenata; 3) vođenje i evidencija vlasnika hartija od vrednosti i članova Centralnog registra hartija od vrednosti;  4) upis prava trećih lica na hartijama od vrednosti;  5) čuvanje materijalizovanih hartija od vrednosti;  6) vođenje novčanih računa ovlašćenih banaka i banaka – članova Centralnog registra hartija od vrednosti;  7)  uknjižavanje materijalizovanih hartija od vrednosti u dematerijalizovanoj formi;  8) kliring i saldiranje obaveza i potraživanja u hartijama od vrednosti i novcu   9) prenos i preknjižavanje hartija od vrednosti na računima članova Centralnog registra hartija od vrednosti i vlasnika tih hartija;  10) drugi poslovi u vezi sa hartijama od vrednosti.

  27. Kliring i saldiranje Kliring> utvrđivanje obaveza i potraživanja po osnovu hartija od vrednosti i novčanih sredstava između učesnika na organizovanom tržištu u vezi s poslovima sa hartijama od vrednosti, Saldiranje> izvršenje obaveza između učesnika na organizovanom tržištu prenosom hartija od vrednosti i novčanih sredstava po osnovu poslova sa hartijama od vrednosti.

  28. Računi koji se vode u Centralnom registru 1)računi hartija od vrednosti članova Centralnog registra hartija od vrednosti, 1. vlasnički računi hartija od vrednosti, 2. računi upravljanja, 3. zbirni kastodi račun 2)emisioni računi

  29. Prenos prava iz hartija odvrednosti Prenos prava iz hartija od vrednosti centralni registar vrši na osnovu naloga zakonitog imaoca hartije. Osnov za prenos može biti: • po osnovu ugovora o prodaji i ugovora o zajmu kada se vrši na osnovu naloga za prenos koji daje član Centralnog registra hartija od vrednosti • na osnovu pravnog sledbeništva kada se vrši na bazi pravosnažne sudske odluke i • na bazi ugovora o poklonu overenog od strane nadležnog organa.

  30. Kastodi banka • otvara i vodi račune hartija od vrednosti kod Centralnog registra hartija od vrednosti u ime i za račun zakonitih imalaca – svojih klijenata (vlasnički račun hartija od vrednosti); • otvara i vodi račune hartija od vrednosti kod CRHOV u ime kastodi banke a za račun zakonitih imalaca – svojih klijenata, odnosno u ime svojih klijenata koji nisu zakoniti imaoci tih hartija a za račun zakonitih imalaca (zbirni kastodi račun); • izvršava naloge za prenos prava iz hartija od vrednosti i naloge za upis prava trećih lica na hartijama od vrednosti i stara se o prenosu prava iz tih hartija;

  31. Ostali poslovi • naplaćuje potraživanja od izdavalaca po osnovu dospelih hartija od vrednosti, kamata i dividendi za račun zakonitih imalaca tih hartija, i stara se o ostvarivanju drugih prava koja pripadaju zakonitim imaocima hartija od vrednosti koji su njeni klijenti; • pruža usluge pozajmljivanja hartija od vrednosti; • obaveštava akcionare o godišnjim skupštinama akcionarskih društava i zastupa ih na tim skupštinama; • stara se o izvršavanju poreskih obaveza zakonitih imalaca hartija od vrednosti koji su njeni klijenti; • druge poslove u skladu sa ovim zakonom i pravilima poslovanja kastodi banke.

  32. Regulacija finansijskih posrednika • Postavljanje standarda za ulazak na tržište • Visina početnog kapitala i tekuće održavanje kapitala uprema riziku (prudencijalna regulacija) • Zaštita interesa klijenata i upravljanje rizikom • Preocedure za delistiranje i druge postupke kojima se tržište i investitori štiti od sistemskog rizika ili se smanjuje mogućnost pretrpljene štete • Propisi iz oblasti hartija od vrednosti:www.sec.gov.yu

  33. Brokersko-dilersko društvo može obavljati: 1. brokerske poslove 2. dilerske poslove 3. poslove market mejkera 4. poslove portfolio menadžera 5. poslove agenta emisije 6. poslove pokrovitelja emisije 7. poslove investicionog savetnika

  34. Poslovanje • Osnivanje – Licenca • Opšta akta • Uprava • Zaštita od rizika • Izloženost riziku • Limiti (25, 20, 10, 800) • Adekvatnost kapitala • Razlika između bankarske i brokerske regulacije rizika

  35. Načela poslovanja brokersko dilerskih organizacija • Zaštita podataka • Nedozvoljene radnje: • davanje investitorima pogrešnih informacija o ceni hartija od vrednosti • Ø  širenje lažnih informacija radi promenecene hartija od vrednosti • Øraspolaganje hartijamaod vrednosti u vlasništvu klijenta bez njegove pismene saglasnosti • Ø davanje prioriteta kupovine, prodaje ili pozajmljivanja hartije od vrednosti za sopstveni račun u odnosu na postupanje po nalogu klijenta • obavljati transakcije isključivo zbog ostvarivanja provizije

  36. Ovlašćene banke Banka koja ima dozvolu Komisije za HOV I NB za obavljanje brokersko dilerskih poslova Uslovi: • da za to ima poseban organizacioni deo, • da ima otvoren poseban poslovni račun, • da u poslovnim knjigama obezbedi posebnu evidenciju i podatke o poslovanju tog organizacionog dela, • da ispunjava uslove kadrovske i organizacione osposobljenosti i tehničke opremljenosti za obavljanje tih delatnosti.

  37. Rejting organizacije • Institucije koje na bazi kvantitativnih metoda istraživanja, dopunjenih ekspertskim ocenama analitičara, informišu korisnike o bonitetu i kreditnim rizicima učesnika na finansijskom tržištu.

  38. Najpoznatije rejting firme • Najpoznatije rejting organizacije u svetu su : • ·       Moody’s - USA • ·       Standard and Poor’s, USA • ·       IBCA - London, • ·       Japan Credit Rating Agency- Tokio • ·       CBRS (Canadian Bond Rating Service) i druge,

  39. Određivanje investicionog ranga obveznica

  40. TRGOVANJE AKCIJAMA NA BERZI

  41. Trgovanje akcijama na berzi • Kako čitati izveštaje sa berze • Kontinuirano trgovanje i trgovanje metodom preovlađujuće cene • Cene i obim trgovanja: zavisnost • Tržišni pokazatelji iz trgovanja

  42. Kako čitati izveštaje sa berze?

  43. Kontinuirano trgovanje akcijama na Beogradskoj berzi 15.12.2008

  44. Trgovanje metodom preovlađujuće cene na Beogradskoj berzi 15.12.2008

More Related