1 / 35

Javni Univerzitet “ Haxhi Zeka” u Pe ći Fakultet Biznisa

Javni Univerzitet “ Haxhi Zeka” u Pe ći Fakultet Biznisa. Osnove Biznisa 3. PRIRODA PREDUZETNIŠTVA I PREDUZETNIČKA KULTURA. Predavač: MSc. Emin Neziraj PhD.C. Nivo studija : Osnovne ( Bachelor) Godina studija : I ( prva) Semestar : I ( Prvi) Kod predmeta :.

verne
Télécharger la présentation

Javni Univerzitet “ Haxhi Zeka” u Pe ći Fakultet Biznisa

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Javni Univerzitet “ Haxhi Zeka” u PećiFakultet Biznisa Osnove Biznisa 3. PRIRODA PREDUZETNIŠTVA I PREDUZETNIČKA KULTURA Predavač: MSc. Emin Neziraj PhD.C Nivo studija : Osnovne ( Bachelor) Godina studija : I ( prva) Semestar : I ( Prvi) Kod predmeta :

  2. Pošto pročitate i proučite ovo poglavlje, trebalo bi da budete u stanju da: • definišete tradicionalno preduzetništvo, • identifikujete kriterijume za razlikovanje mikro, malih i srednjih preduzeća • objasnite pojam intrapreduzetništva, diskutujete o prednostima i preprekama razvoja organizacijama,preduzetništvauvelikim objasnite pojam i ulogu socijalnog preduzetništva, razumijete prednosti i nedostatke ulaska u biznis.

  3. Tradicionalni biznis • Preduzetništvo u malim i srednjim preduzećima u ekonomskoj literaturi je poznato pod nazivom tradicionalno preduzetništvo. • Prvi poznati zapisi o malom preduzeću pojavili su se prije 4000 godina. • Mala i srednja preduzeća su samostalni privredni subjekti koja su zaslužna za otvaranje velikog broja novih radnih mjesta i kao takvi postiču samoodgovorno djelovanje i razvoj pojedinaca u stručnom smislu više nego kada su u pitanju velika preuzeća.

  4. Generalno gledano, mala i srednja preduzeća prihvatljivija su i za okolinu jer su manji potrošači energije i njihova tehnologija je ekološki prihvatljivija. • Subjekti male privrede su pravna ili fizička lica koja samostalno i trajno obavljaju privrednu djelatnost radi ostvarivanja profita, a možemo ih podijeliti na: • Mikrosubjekte (mikro preduzeća) – moraju imati manje od 10 zaposlenih. Mikro preduzeća ne smiju imati ukupan prihod na godišnjem nivou veći od 2 miliona eura, ili aktivu/pasivu veću od 2 miliona eura. • Male subjekte (mala preduzeća) – moraju imati od 10 do 49 zaposlenih. Malo preduzeće ne smije imati ukupan prihod na godišnjem nivou veći od 10 miliona eura, ili aktivu/pasivu veću od 10 miliona eura. • Srednja preduzeća moraju imati od 50 do 249 zaposlenih. Srednje preduzeće ne smije imati ukupan prihod na godišnjem nivou veći od 50 miliona eura, ali aktivu/pasivu veću od 43 miliona eura.

  5. 3.3. Preduzetništvo u velikim preduzećima (intrapreduzetništvo) • Savremeni trendovi u privredi kao i procesi globalizacije doprinijeli su povećanju konkurencije i stalnim promjenama okoline na tržištima širom svijeta. Velika preduzeća počela su uviñati potrebu za inovativnošću i fleksibilnošću u cilju unapreñenja poslovanja.

  6. Neke od metoda koje primjenjuju preduzetničke organizacije su: • Preduzetnicima u velikim preduzećima garantovan je udio u vlasničkim pravima nad kreiranim internim inovacijama; • Timovi preduzetnika se tretiraju kao profitni centri, a ne troškovni centri, većina preduzeća to rješava posebnim bankovnim računima za svaki tim; • Članovima tima pruža se širok raspon mogućnosti na poslu, kroz inovacije napore, saveze i razmjenu; • Zaposleni se podstiču na razvoj putem obrazovnih programa; • Interna preduzeća imaju službeni položaj u preduzeću.

  7. Biznis u društvenim djelatnostima • Pojam preduzetništvo u društvenim djelatnostima (social entrepreneurship) je prije nekoliko decenija definisao Vilijam Drejton (Wiliam Drayton) koji je ujedno zaslužan i za osnivanje prve organizacija sa svrhom promovisanja ovog koncepta pod imenom Inovatori za javnost. • Preduzetnici u društvenim djelatnostima: • Prilagođavaju misiju u cilju stvaranja i održavanja društvene vrijednosti (ne samo privatne vrijednosti);

  8. Prepoznaju nove prilike koje služe navedenoj misiji i prepuštaju im se; • Objedinjuju procese kontinuirane inovacije, adaptacije i učenja; • Nijesu ograničeni trenutno raspoloživim resursima; • Teže ostvarivanju maksimalnog outputa u postojećim uslovima. • Drejton smatra da bi preduzetnik u društvenim djelatnostima, u cilju ostvarivanja svoje vizije društva, trebalo da ima sljedeće osobine: • Snažnu, novu ideju koja može promijeniti sistem, • Kreativnost, • „Revolucionarski“ potencijal, • Preduzetnički kvalitet, • Moral.

  9. Prednosti i nedostaci ulaska u biznis Empirijska istrazivanja pokazuju da vlasnici malih i srednjih preduzeca vjeruju da ce napornim radom zaraditi vise novca i da ce biti srecniji nego u velikom preduzecu. Prednostikoje pri tome vide su:

  10. PREDNOSTI • Preuzimanje kontrole nad vlastitom sudbinom – • Posjedovanje preduzeca pruza preduzetniku slobodu i mogucnost postizanja zacrtanih ciljeva;

  11. PREDNOSTI Mogucnost mijenjanja stvari- Preduzetnici nastoje da otvaranjem preduzeca i realizacijom svoje ideje uspiju da promijene postojece stanje i ucine ga boljim. Upravo u ovoj prednosti preduzetnistva svoje temelje nalazi i prethodno obradeni koncept socijalnog preduzetnistva.

  12. PREDNOSTI • Mogucnost koriscenja svojih potencijala • - Dok vecina ljudi svoj posao dozivljava dosadnim, neizazovnim i neuzbudljivim, • vecina preduzetnika na posao i igru gleda kao na sinonime. • Preduzetnik svoje preduzece koristi kao instrument vlastitog samoispunjenja.

  13. PREDNOSTI Ostvarivanje neogranicenih profita - Iako novac nije primarni razlog ulaska u preduzetnistvo, profit je vrlo vazan faktor motivacije prilikom osnivanja preduzeca.

  14. PREDNOSTI Ako se akumulacija bogatstva vrlo visoko kotira na vasoj listi prioriteta, otvaranje preduzeca cesto je i najbolji nacin za ostvarenje vasih zelja. Prema nekim podacima, samozaposleni radnici cine 2/3 milionera u SAD.

  15. PREDNOSTI • Postovanje od strane drustva • - Cesto su vlasnici malih preduzeca najcjenjeniji clanovi svojih zajednica. • Mala preduzeca baziraju svoje poslovanje upravo na povjerenju i obostranom postovanju, • a njihovi vlasnici uzivaju povjerenje i priznanje svojih potrosaca.

  16. PREDNOSTI Preduzetnici igraju znacajnu ulogu u svim poslovnim tokovima imaju znacajan uticaj na cjelokupan razvoj nacionalne ekonomije, upravo je to jos jedna nagrada kao doprinos razvoju jedne ekonomije.

  17. Nedostaci vlastitog biznisa Iako posjedovanje preduzeca pruza mnoge prednosti i mogucnosti, svi koji ulaze u preduzetnistvo moraju biti svjesni i potencijalnih nedostataka.

  18. Nedostaci Nesigurnost dohotka - Otvaranje i vodenje preduzeca ne pruza garancije preduzetniku da ce zaraditi dovoljno novca za prezivljavanje. Na pocetku poslovanja preduzetnici se cesto susrijecu sa finansijskim poteskocama i zive na osnovu prethodne ustedevine.

  19. Nedostaci • Razlog tome je odsutnost redovnog dohotka (za razliku od rada za drugoga) • kao i poslednje mjesto na listi placanja.

  20. Nedostaci • Rizik gubitka ulozenog kapitala - Stopa smrtnosti malih i srednjih preduzeca je vrlo visoka. Prema istrazivanjima Agencije za preduzetnistvo SAD • 34% novih preduzeca bankrotira u toku prve 4 godine poslovanja, • 60% u prvih 6 godina.

  21. Nedostaci Zatvaranje preduzeca osim finansijskih nosi i emocionalne posljedice. Prije ulaska u preduzetnistvo preduzetnici moraju znati mogu li se nositi i sa finansijskim i psiholoskim posljedicama prestanka poslovanja.

  22. Nedostaci U tu svrhu prije nego uloze svoju imovinu kao i mentalno zdravlje, trebaju upodobiti rizike a i nagrade, odgovarajuci na sljedeca pitanja: Sto se najgore moze dogoditi ako preduzece propadne? Kolika je vjerovatnoca najgore solucije? (Jesam li istinski spreman na relizaciju zapocete ideje i otvaranje preduzeca?)

  23. Nedostaci • Koji je nacin da umanjim rizik propadanja preduzeca? • Ako moje preduzece propadne, koji je rezervni plan?

  24. Nedostaci Nedefinisano radno vrijeme i naporan rad - Osnivanje preduzeca i uspostavljanje poslovanja cesto od preduzetnika zahtijeva danonocan rad, odnosno 10-12 sati na dan, 7 ili cak i8 dana u nedelji.

  25. Nedostaci Mnogi preduzetnici ulaze u preduzetnistvo misleci da posjeduju preduzece, tek kasnije otkriju da preduzece posjeduje njih same.

  26. Nedostaci • Nizak kvalitet zivota u toku otpocinjanja poslovanja – • Za vrijeme pokretanja novog posla preduzetnicima je na prvom mjestu preduzece, • dok porodica ostaje u drugom planu.

  27. Nedostaci Istrazivanja pokazuju da su prijateljstva i brak cesto zrtve preduzetnistva, buduci da vecina preduzetnika ulazi u preduzetnicke aktivnosti izmedu 25 i 34 godine.

  28. Nedostaci • Visok nivo stresa - Vodenje vlastitog posla je vrlo pozitivno iskustvo, ali takode i veoma stresno. • Vecina preduzetnika u svoje preduzece ulaze znatne kolicine kapitala, • ostavljajuci tako za sobom sigurnost redovne zarade.

  29. Nedostaci Kapital novoosnovanog preduzeca najcesce se bazira na cjelokupnoj imovini preduzetnika, odnosno hipotekarnim kreditima. Propast preuzeca istovremeno je finansijski i psiholoski slom, sto na kraju rezultira visokim nivoom stresa i zabrinutosti

  30. Nedostaci Neogranicena odgovornost – Vecina preduzetnika se u poslovanju preduzeca nailazi na brojne probleme za cije rjesavanje njihovo znanje nije dovoljno.

  31. Nedostaci Istovremeno donesene odluke direktno uticu na uspjeh ili neuspjeh preduzeca, ali i sudbinu ljudi koju su ukljuceni u poslovanje. Preduzetnici vrlo brzo postaju svjesni cinjenice da su oni i preduzece jedna cjelina.

  32. Nedostaci • Obeshrabrenje - Pokretanje poslovanja zahtijeva posvecenost, dispilinu i upornost. • Svaki uspjesan preduzetnik zna da ga prepreke ne smiju obeshrabriti • vec samo podstaknuti da ono sto radi, radi jos bolje. • PRIMjER • Bendžamin Frenklin, jedan od najbogatijih ljudi kolonijalne ere, shvatio je bit stvari. • Dok je kao mladić radio u štampariji primijetio je kako njegovi kolege za radnog vremena mnogo puše te popiju i po nekoliko boca piva. • Ben je pio vodu i radio prekovremeno. Za nekoliko godina, posjedovao je vlastitu štampariju. • Nakon toga je novcem koji je uštedio pokrenuo vlastite novine. • I tako, dok su njegove bivše kolege i dalje redovno išle na cigaret-pauze, Ben je postao bogataš. • Usput je sačuvao i svoje zdravlje.

  33. Pitanja za diskusiju • 1. Šta je tradicionalno preduzetništvo? • 2. Navedite kriterijume za podjelu na mikro, mala i srednja preduzeća. • 3. Šta je intrapreduzeništvo? • 4. Objasnite sličnosti i razlike izmeñu preduzetništva u malim i velikim preduzećima. • 5. Koje su prepreke razvoja preduzetništva unutar velikih organizacija? • 6. Navedite pretpostavke razvoja intrapreduzetništva? • 7. Objasnite principe razvoja preduzetničke kulture u velikim preduzećima? • 8. Definišite socijalno preduzetništvo? • 9. Zašto su za rješavanje velikih društvenih problema potrebni socijalni preduzetnici? • 10. Koje su prednosti ulaska u biznis? • 11. Navedite neodostatke ulaska u biznis.

  34. Hvala na PaŽnji

More Related