PRIMJENA BLOOMOVE TAKSONOMIJE U NASTAVI

1. PRIMJENA BLOOMOVE TAKSONOMIJE U NASTAVI Elvira Nimac, prof. psihologOŠ dr. Ante Starčevića, Zagreb

2. Pretpostavka kvalitetne nastave • uspjeh učenika 20-40% ovisi o kvaliteti nastave • ona ovisi o kvaliteti pripreme • polazi se od teoretskih okvira: pretpostavke o tome - što djeca trebaju naučiti i - na koji način će to najbolje postići

3. Vrste teoretskih okvira • Osobne teorije • temelje se na osobnom iskustvu - emocionalno obojene • pod utjecajem predrasuda i stereotipa • veća vjerojatnostpogrešnih sadržaja i postupaka • djeci se može nanijeti šteta • Znanstvene teorije • temelje se na rezultatima istraživanja i analiza(nadilaze osobno iskustvo)  vjerojatnost pogreškemanja

4. Teoretski okvir za planiranje nastave BLOOMOVA TAKSONOMIJA ZNANJA • jedan od najkorištenijih teoretskih okvira za • planiranje • pripremu • vrednovanje osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja (te tečajeva i kurseva za odrasle na području obrazovanja i industrije) • Kirkpatrikov model vrednovanja učenja (Kirkpatrick learning evauation model) , 1959. je podjednako raširen. • nastala je tijekom 50. tih god. 20. stoljeća (1948. – 1956.) • revidirana 1990. god.(Anderson i Krathwohl, 2001.).

5. Kategorije (područja) učenja • znanje i umijeće su ishod ili produkt mišljenja • mišljenje se odvija u mozgu i tu su pohranjena znanja (nisu direktno opažljiva i mjerljiva) - o njima zaključujemo na temelju opažljivog ponašanja(onoga što učenik pokaže) • (tim „obrazovnih psihologa“ predvođen Benjaminom Bloomom) analizirao intelektualna ponašanja pomoću kojih se stječu akademska znanja • intelektualna ponašanja su razvrstana u 3 kategorije koje predstavljaju PODRUČJA UČENJA – jednako važna, povezana, preklapaju se: • kognitivno(intelektualna sposobnost ili znanje ili mišljenje) • afektivno(osjećaji ili odnos ili stav) • psihomotoričko(fizičke vještine ili ono što osoba može činiti)

6. STVARATI PROSUĐIVATI ANALIZIRATI PRIMIJENITI SHVATITI DOSJETITI SE Razine znanja – kognitivno područje • unutar svakog područja obrazovni ciljevi razvrstani u kategorije koje predstavljaju RAZINE ZNANJA • poredane hijerarhijski na temelju težine ili složenosti • nivoi napredovanja u učenju • rastu u težini od najjednostavnijih i najkonkretnijih do sve složenijih i apstraktnijih(učenik čija je izvedba na višoj razini znanja demonstrira korištenje složenijih misaonih operacija) • ne može se prijeći na višu razinu dok nije savladana prethodna

7. I. DOSJETITI SE • najniža razina znanja • znanje na toj razini predstavlja mogućnost dosjećanja i definiranja pojmova u naučenom obliku Navesti 6 nivoa Taksonomije u kognitivnom području. • ne podrazumijeva nužno razumijevanje naučenog (dijete može prepoznati i ponoviti ono što je vidjelo, čulo, pročitalo,... u izvornom obliku, a da to ne razumije) • bez razumijevanja • gradivo je neupotrebljivo • brzo se zaboravi • ne potiče intelektualni razvoj • ni motivaciju za samoinicijativno i samostalno učenje

8. II. SHVATITI • viša razina znanja - podrazumijeva razumijevanje • informacije koje se razumiju mogu se promijeniti iz jednog oblika u drugi • to se očituje kao mogućnost: • uočavanja i povezivanja glavnih ideja • prepričavanja i objašnjavanja svojim riječima • sažetog prikazivanja - opisivanja tijeka događaja ili procesa • prevođenja • razvrstavanja u kategorije na temelju zadanog obilježja • davanja primjera za neki pojam ili princip • izvođenja logičnih zaključaka na temelju informacija Objasniti značenje svake pojedine razine znanja.

9. III. PRIMIJENITI • znanje te razine uključuje poopćavanje(korištenje apstrakcija) • može se samostalno primjenjivati • unutar i / ili van konteksta u kojem je stečeno • na rutinski i / ili nov način koji dijete nije vježbalo (dijete može odabrati i primijeniti podatke i principe za rješavanje problema ili zadatka u drugom području uz minimum vođenja) Predložiti aktivnosti učenika za postizanje obrazovnih ciljeva na različitim razinama znanja.

10. IV. ANALIZIRATI • osoba može rastavljati informacije na dijelove kako bi se utvrdili i razumjeli odnosi među njima • tako može: • otkriti organizacijske principe • uzroke i posljedice • izvesti dokaze i zaključke • podržati generalizacije • uočiti obrasce • prepoznati skriveno značenje • razlikovati činjenice i zaključke Otkriti pogrešne pretpostavke od kojih učenik polazi i neučinkovite strategije koje koristi pri rješavanju problema.

11. V. PROSUĐIVATI • mogućnost procijenjivanja valjanosti ideja i/ili kvalitete uratka na temelju poznatih kriterija • osoba može: • usporediti i pronaći sličnosti i razlike među idejama • otkriti nekonzistentnost unutar procesa ili produkta • otkriti prikladnost postupka s obzirom na zadatak ili problem • dokazati vrijednost • izabrati mogućnost i argumentirano obrazložiti Usporediti postignuće učenika prije i nakon korištenja Taksonomije i na temelju toga braniti vlastiti stav o Taksonomiji.

12. VI. STVARATI • mogućnost kreativnog ili divergentnog korištenja postojećeg znanja za stvaranje nove cjeline(kombiniranje poznatih dijelove u novu cjelinu) • osoba može: • stvarati nove ideje i rješenja • izvoditi generalizacije na temelju dobivenih podataka • povezati znanje iz različitih područja • uočavati nove obrasce Na temelju analize postignuća učenika i praćenja njegovog napretka, Bloomove taksonomije i važnih spoznaja iz kognitivne i razvojne psihologije napraviti individualni plan poticanja napretka učenika.

13. Aktivnost 1 • Rad u malim skupinama • Zadani ciljevi obrade teme „Primjena Bloomove taksonomije u nastavi“ • Pažljivo pročitati definirane ciljeve i uz svaki napisati redni broj razine znanja i značenje te razine („ime“) • Obrazložiti odabir • Izvješća skupina 15 min.

14. 6.STVARANJE • Dosjetiti se 6 razina znanja i operacija mišljenja koje se koriste na svakoj razini. • Razumjeti značenje svake razine. • Izdvojiti bitno u učenikovim uratcima i to razvrstati u kategorije (razine) znanja. • Procijeniti vrijednost iskazanog znanja u odnosu na zadane kriterije kvalitete. • Uočiti obrazac intelektualnog ponašanja učenika pri rješavanju problema. • Povezati sve te informacije. • Odabrati najbolji postupak (aktivnost) s obzirom na postavljeni cilj i osobine tog konkretnog učenika. • …. Davati učenicima diferencirane zadatke ovisno o predznanju i postignutoj razini i vrsti znanja.

15. Objasniti primjenu Taksonomije u kognitivnom području u nastavi. 2.SHVAĆANJE • Dosjetiti se 6 razina znanja i operacija mišljenja koje se koriste na svakoj razini. • Razumjeti značenje svake razine. • Dosjetiti se informacija o načinu primjene Taksonomije. • Izdvojiti bitne informacije. • Te informacije povezati i prepričati svojim riječima.

16. Predložiti aktivnosti i pitanja za provjeru znanja različite razine. 3.jednostavna PRIMJENA • Dosjetiti se 6 razina znanja i operacija mišljenja koje se koriste na svakoj razini. • Razumjeti značenje svake razine. • Dosjetiti se informacija o načinu primjene Taksonomije. • Primijeniti demonstrirani postupak(Iz tablice s Bloomovom taksonomijom za svaku razinu odabrati odgovarajuće ključne glagole i uz pomoć njih definirati aktivnost za provjeru znanja te razine). 6.SINTEZA – kreiranje novih aktivnosti i pitanja (bez modela, neuobičajeno)

17. Prekontrolirati učenikov uradak tako da se odredi razina znanja koju on iskazuje. 4.ANALIZA • Dosjetiti se 6 razina znanja i operacija mišljenja koje se koriste na svakoj razini. • Razumjeti značenje svake razine. • Iz uratka izdvojiti bitne informacije (rastaviti odgovore na sastavne dijelove). • Pronaći dokaze da je to određena razina znanja (operacije mišljenja koje se koriste za rješavanje tog zadatka).

18. Navesti dimenzije znanja. 1. DOSJEĆANJE • Dosjetiti se 6 razina znanja. • Reproducirati njihove nazive

19. STVARATI PROSUĐIVATI ANALIZIRATI PRIMIJENITI SHVATITI DOSJETITI SE Slikovito grafički prikazati Taksonomiju. 2. SHVAĆANJE • Dosjetiti se 6 razina znanja i operacija mišljanja koje ih određuju. • Razumjeti informacije. • Prevesti ih iz riječi u kombinaciju riječi i drugih znakova

20. U razredu formirati grupe učenika na temelju dosegnute razine znanja. 4. ANALIZA • Dosjetiti se 6 razina znanja i operacija mišljenja koje se koriste na svakoj razini. • Razumjeti značenje svake razine. • Iz uratka izdvojiti bitne informacije (rastaviti odgovore na sastavne dijelove). • Pronaći dokaze da je to određena razina znanja (operacije mišljenja koje se koriste za rješavanje tog zadatka). • (kad je utvrđena razina znanja, učenike posjesti zajedno)

21. Napraviti instrument za praćenje napretka učenika u kognitivnom području i predložiti najekonomičniji način pravljenja bilješki u imeniku. 6. STVARANJE • Dosjetiti se svih važnih informacija o Bloomovoj taksonomiji i razumjeti ih. • Dosjetiti se koraka izrade mjernih instrumenata, razumjeti ih i primijeniti demonstrirani postupak operacionalizacije ciljeva. • Izdvojiti bitne ciljeve u kognitivnom području. • Prikazati ih u tablici. • Kreirati simbole radi lakšeg pravljanja bilješki. • Kreirati postupak povezivanja informacija u smislenu cjelinu i način pravljenja ekonomične i svima razumljive bilješke koja će se moći upisati u rubriku koja ima malo prostora. • POVEZIVANJE ZNANJA S RAZUMIJEVANJEM IZ RAZLIČLITIH PODRUČJA

22. Za nastavnu temu napisati obrazovne ciljeve za svaki nivo Bloomove taksonomije. 3. PRIMJENA • Dosjetiti se 6 razina znanja i operacija mišljenja koje se koriste na svakoj razini. • Razumjeti značenje svake razine. • Dosjetiti se informacija o načinu primjene Taksonomije. • Primijeniti demonstrirani postupak(Iz tablice s Bloomovom taksonomijom za svaku razinu odabrati odgovarajuće ključne glagole i uz pomoć njih definirati aktivnost za provjeru znanja te razine).

23. Usporediti učenikov uradak s jasno definiranim kriterijima i ocijeniti ga. 5. EVALUACIJA • Dosjetiti se 6 razina znanja i operacija mišljenja koje se koriste na svakoj razini. • Razumjeti značenje svake razine. • Iz uradaka učenika izdvojiti bitne informacije. • Zaključiti koju razinu znanja je svaki učenik dosegao. • Pronaći sličnosti i razlike između važnih elemenata učenikovog uratka i elemenata koji definiraju svaku pojedinu ocjenu. • Odabrati ocjenu koja najbolje opisuje kvalitetu uratka učenika s obzirom na elemente koje sadrži, a opisuju tu ocjenu.

24. Definirati Bloomovu taksonomiju. 1. DOSJEĆANJE – ako ponovimo originalnu definiciju 2. SHVAĆANJE – ako prepričamo definiciju svojim riječima 6. SINTEZA – ako na temelju dostupnih informacija o taksonomiji sami kreiramo definiciju

25. Istaknuti i komentirati u učenikovom uratku ono što je posebno dobro i ono na čemu treba raditi. Napisati komentare koji će biti smjernice za unapređivanje učenikovog postignuća. 6. STVARANJE • …. • Izdvojiti bitno u učenikovim uratcima i to razvrstati u kategorije (razine) znanja. • Procijeniti vrijednost iskazanog znanja u odnosu na zadane kriterije kvalitete. • Uočiti obrazac intelektualnog ponašanja učenika pri rješavanju problema. • Povezati sve te informacije i znanje iz različitih područja. • Obrazložiti svoje zaključke. • ….

26. Koju razinu znanja sam tražila od vas u ovoj aktivnosti? Obrazložite! SHVAĆANJE Razvrstati u informacije kategorije na temelju zadanog obilježja (korištenih operacija mišljenja tj. razine znanja)

27. 10 min.

28. STVARATI PROSUĐIVATI ANALIZIRATI PRIMIJENITI SHVATITI DOSJETITI SE Korištenje sposobnosti niže razine • prve dvije razine znanja • i razina jednostavnije primjene izvježbanih postupaka opisuju mišljenje niže razine • dosjećanje • reprodukcija

29. STVARATI PROSUĐIVATI ANALIZIRATI PRIMIJENITI SHVATITI DOSJETITI SE Korištenje sposobnosti više razine • složenija primjena znanja(primjena znanja van konteksta učenja na nov i neizvježban način) i zadnje tri razine zahtijevaju korištenje mišljenja višeg reda i najsloženije intelektualne funkcije • prikupljanje i uređivanje podataka • traženje pretpostavki • promatranje • uspoređivanje • klasificiranje • zamišljanje • postavljanje hipoteza • kritiziranje • sažimanje • kodiranje • tumačenje • zaključivanje • rješavanje problema • poopćavanje • kombiniranje činjenica i ideja • rekonstruiranje i reorganiziranje informacijskih cjelina

30. STVARATI PROSUĐIVATI ANALIZIRATI PRIMIJENITI SHVATITI DOSJETITI SE Mogućnost dolaženja do razine kreativne primjene • ishod ovakvog rješavanja problema je nepredvidiv i time kreativan • najinteligentniji (daroviti) učenici ponekad mogu i bez adekvatne stimulacije doći do najviše razine znanja (1-3% učenika) • ta razina moguća i za većinu(prosječnih) učenika uz dobro programiranu i metodički valjano realiziranu problemsku poduku • učiteljev zadatak je da pripremi aktivnosti ili okruženje koje će omogućiti učenicima korištenje mišljenja više razine

31. Važnost korištenja viših razina znanja • u ispitima i provjerama znanja se najčešće tražidosjećanje i reprodukcija informacija • najčešća pitanja : Nabroji. Reci što? Kada? Tko? Opiši. Zaokruži. … • za rješavanje životnih problema nije dovoljno dosjećanje i reprodukcija • nužno je razvijati sveukupne potencijale učenika • važno je poticati ih da koriste širok spektarsposobnosti

32. Utjecaj učenja na razvoj mozga • mozak se oblikuje ovisno o vrsti i količini uporabe • zahtjevi i poticaji iz okruženja mogu utjecati na IQ za +/- 20 bodova(raspon od 40 bodova) • zahtjevnija i izazovnija nastavabogatiji i složeniji mozak (rast mozga stimuliraju novi i teži zadaci) • nezahtjevna nastavadosada i „izležavanje mozga“ • učenici koji završe školu imaju 40% više veza u mozgu od onih koji su prekinuli školovanje • mozgovi onih koji se provlače kroz razrede imaju manje veza od mozgova onih koji ulažu napor u savladavanje gradiva

33. Važnost procesa učenja (aktivnosti učenika) • rast i razvoj mozga posljedica su procesa učenja i rješavanja problema, a ne poznavanja rješenja • nije važno poznaje li dijete točne odgovore i rješenja, već kako je došlo do spoznaja • je li vlastitom aktivnošću došlo do spoznaja • koliki je trud uložilo u to • koje je sposobnosti koristilo • tijekom planiranja i programiranja nastave sve veća pažnja pridaje se odabiru odgovarajućih aktivnosti učenika

34. Koraci pripreme nastave • Definiranje općih ciljeva Osposobiti učitelje za programiranje nastavnog procesa kojim će se poticati razvoj različitih sposobnosti učenika i usvajanje znanja, vještina i sposobnosti na različitim razinama. 2. Operacionaliziranje općih ciljeva 3. Odabir aktivnosti za • ostvarenje ciljeva • “mjerenje” ostvarenosti ciljeva

35. Važnost operacionaliziranja obrazovnih ciljeva • jasno i jednoznačno definirati u terminima opažljivog ponašanja • OPERACIONALIZIRANI CILJ = očekivani ISHOD UČENJA • učitelju i učenicima potpuno jasno što učenici trebaju naučiti • lakše birati zadatke za provjeru kvalitete znanja različitih razina (ishoda učenja/poučavanja) • učenicipostižu bolje rezultate • veća objektivnost procjene kvalitete znanja

37. Način operacionaliziranja obrazovnih ciljeva • u „Bloomovoj“ tablici uz svaku razinu znanja opisani su • ciljevi učenja i • ključni glagoli(opisuju aktivnosti učenika) • odaberese nekoliko odgovarajućih ključnih glagola - opišu se aktivnosti učenika • kroz koje mogu steći znanje te razine i • pomoću kojih se može provjeriti jesu li stekli očekivano znanje

43. O čemu treba voditi računa pri operacionaliziranju obrazovnih ciljeva? • o značenjurazinez. (kognitivnim procesima koje zahtijeva) • trebaju biti u skladu sopćim ciljevima predmeta • koristiti jednostavne formulacije(razumljive učenicima i roditeljima) • NEopisuju: • ponašanje učitelja • sadržaje koje učenik treba naučiti • proces učenja • opisuju: • ponašanje učenika • ishode učenja

44. ponašanje učenika - ishod učenja Učenik će navesti 6 razina znanja NE ponašanje učitelja Informirati učenike o 6 razina znanja NE sadržaje koje učenik treba naučiti Učenik će znati da su razine znanja dosjećanje, shvaćanje, primjena, analiza, evaluacija i sinteza NE proces učenja Zapamtiti 6 razina znanja

45. Aktivnost 2 • Rad u malim skupinama • Pročitati dobivenu basnu • Operacionalizirati sve važne ciljevena svim razinama znanja za pojam: BASNA ili OBRAMBENI MEHANIZAM • Ispuniti samo 1. prazni stupac u tablici • Izvješća skupina 20 min.

46. Koju razinu znanja sam tražila od vas u ovoj aktivnosti? Obrazložite! JEDNOSTAVNA PRIMJENA Ponavljanje (korištenje) demonstriranog postupka u kontekstu učenja.

47. Zamjerke Bloomovoj taksonomiji • na višim razinama znanja neki glagoli se ponavljaju unutar različitih razina • istraživanja su potvrdila hijerarhiju, ali nije sigurno je li viša razina znanja razina sinteze ili evaluacije • ovisi o konkretnoj situaciji

48. Diferencirano poučavanje • opći ciljevi  operacionalizirani ciljevi  aktivnosti za obradu (i provjeru) • pred učenike se stavljaju diferencirani zadaci - ovisno o mogućnosti učenja: • predznanju • kapacitetu radne memorije • dominantnom stilu učenja (različiti stilovi učenja) • razini razvoja kognitivnih sposobnosti (postupnost i heterogenost razvoja) • važno pripremiti nekoliko različitih aktivnosti za postizanje i provjeru istih ciljeva

49. Važnost diferencijacije • motivirani za rad s optimalno teškim zadacima (ni prelagani, ni preteški) – nešto malo iznad trenutnog spoznajnog stupnja • prelagani zadaci dosada • preteški zadaci odustajanje (ne mogu ih riješiti) • ponavljani neuspjeh gubitak samopouzdanja/interesa • postepeno im se daju sve zahtjevniji zadaci • postepeno se podiže razina misaonog funkcioniranja(postepeno koriste sve složenije i apstraktnije misaone operacije za rješavanje problema)  potičese razvoj mozga • održava se motivacija za rad

50. Utvrđivanje optimalnog vremena za obradu pojma • nema recepata što i koliko može dijete određene dobi • postoje orijentacijski podaci o tome • optimalno vrijeme za obradu pojma treba utvrditi u individualnom radu s djetetom  nužno sustavno praćenje napredovanja svakog učenika i pravljenje bilješki o tome