1 / 12

FIZIKA 1

FIZIKA 1. Predavanja iz fizike &  auditorne vježbe II. Fizički praktikum (Laboratorijske vježbe). PREDAVANJA iz FIZIKE.  T emelje se na stvarnim pokusima ( eksperimentalna metoda na predavanjima) i višoj matematičkoj analizi , pogotovo za moderne tehničke fakultete.

nuala
Télécharger la présentation

FIZIKA 1

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. FIZIKA 1 • Predavanja iz fizike &  auditorne vježbe II.Fizički praktikum (Laboratorijske vježbe)

  2. PREDAVANJA iz FIZIKE  Temelje se na stvarnim pokusima (eksperimentalna metoda na predavanjima) i višoj matematičkoj analizi, pogotovo za moderne tehničke fakultete.  Studij fizike ima tako nužnoegzaktni karakter, koji se ne može nadomjestiti samoučenjem! LITERATURA: 1.T. Petković,   FIZIKA 1  PREDAVANJA IZ MEHANIKE i MEHANIKE TEKUĆINA, Skripta  dopunjeno izdanje, ak. god. 2013./2014., FER, Zagreb 2014. 2.T.Petković, UVOD U ZNANOST O TOPLINI I TERMODINAMICI, Element, Zagreb, 1997.

  3. POJAM I RAZVOJFIZIKE FIZIKA(grčki φύσις = fýsisPRIRODA) je izvorno proučavala sve prirodne pojave. Fizika istražuje neživu Prirodu (materiju). Pod materijom poimamo tvar ili masu (čestice s masom mirovanja, odnosno tijela i sitna tijela s masomm) i energiju (polja, čestice koje prenose sile ili djelovanja). Discipline klasične fizike su: MEHANIKA (Gibanje) S MEHANIKOM TEKUĆINA,TERMODINAMIKA (Toplina),OPTIKA (Svjetlo),AKUSTIKA (Zvuk),ZNANOST O ELEKTRICITETU I ELEKTROMAGNETIZAM (2. polovica 19. stoljeća). U 20. i 21. stoljeću razvija se moderna fizika koja obuhvaća teoriju relativnosti, kvantnu mehaniku, nuklearnu fiziku i fiziku elementarnih čestica, kvantnu gravitaciju.

  4. METODE FIZIKE 1. Eksperimentalne metode fizike Promatranje je pasivna metoda: Opažač (fizičar) čeka da se prirodna pojava dogodi, naprimjer promatranja u astronomiji, Newtonova jabuka,… itd., do suvremenih podzemnih pokusa opažanja neutrina. Temelj eksperimentalne metode jest znanstveni pokus! U traganjima za odgovorima na najdublja (najteža) pitanja, fizika gradi velike akceleratore, podzemne laboratorije ili satelite (LHCCERN, Superkamiokande, satelit Planck). LHC je “najveća svjetiljka” u povijesti (osvjetljava1018 m) HEP-a . 2. Teorijske metode fizike Temelj teorijskih metoda jest matematika (Newton)! Teorijske metode su matematičke ili računalne metode (tehnološka percepcija i obrada podataka, simulacija) koje dovode do fizičkih zakona, teorija, modela, hipoteza, raznih paradoksa, …, sve do misaonih eksperimenata. Zakoni fizike se moraju provjeravati eksperimentalno!

  5. FIZIKALNE VELIČINE, MJERE I MJERENJA Temeljna jednadžba mjerenja ima oblik: A  =  AA A - vrijednost fizikalne veličine, A - mjerni broj, A - mjerna jedinica. Fizikalna veličina jest umnožak mjernog broja i mjerne jedinice. Fizikalne veličine suimenovani brojevi! Primjer elektrona: Masa elektrona u vrhunskoj točnosti iznosi 9,1093897 x 10–31 kg.Kao fizikalnu veličinu koja ima mjerni broj i mjernu jedinicu, valja je napisati u obliku: m0 = 9,1094·10–31kg m0 = 9,1094·10–31 – mjerni broj, m0 = kg – mjera ili mjerna jedinica

  6. Kilogram Kilogram je mjera za masu m = kg! U sklopu Metarske konvencije 1875.godine napravljene su kopije od slitine 90 % platine i 10 % iridija. Na prvoj CGPM1889. zaključeno je da se jedna od tih kopija pohrani u BIPM u Sèvresu kraj Pariza i definira kao međunarodni etalon kilograma. Ta definicija se do dana današnjeg nije promijenila: Definicija: 1 kg jest masa međunarodnog prototipa kilograma od 90 % Pt i 10 % Ir što se čuva u BIPM u Sèvresu kod Pariza.

  7. Slika lijevo: pariški kilogram (1875, Pariz).CIPM – ova redefinicija “kg” u okviru projekta AVOGADRO: definicija pomoću NA i mase m silicijeve sfere (slika desno)

  8. Novi etalon kilograma– SILICIJSKA KUGLA (Silicon sphere) ? Masa 1 kg, promjer = 93,6 mm (monokristalna silicijeva kugla) Relativna mjerna nesigurnost:108 Metoda umjeravanja: interferometrija kugle Fizeauovim interferometrom. PTB (Physikalisch-Technische Bundesanstalt, Braunschweig: www.ptb.de) Međunarodni metrološki instituti žele definirati novu jedinicu za masu  novi kilogram, na temelju atomskih masa: silicija 28Si (ili bizmuta 209Bi). Točnost (preciznost) ovisi o točnome određivanju Avogadrovog broja NA. Razvoj i umjeravanje novog etalona se temelji na gustoći i konstantama kristalne rešetke obogaćenog kristala silicija 28Si (ili bizmuta 209Bi).

  9. Metar Metar je mjera za duljinu  = m! Na 17. zasjedanju CGPM1983. godine uvedena je nova definicija metra preko brzine svjetlosti c kao temeljne prirodne konstante koja istu vrijednost ima u svim sustavima (Einsteinov postulat iz 1905.). Definicija: 1 m jest udaljenost koju svjetlost prijeđe u vakuumu za vrijeme od jednog 299 792 458 – og dijela sekunde. Brzina svjetlost c u vakuumu je, per definitionem, točna – bez mjerne nesigurnosti: c = 299 792 458 m/s

  10. Sekunda Definicija: 1 sekunda jest trajanje 9 192 631 770 perioda zračenja koje nastaje iz hiperfinog atomskog prijelaza u atomu 13355Cs (atomski sat). 4 n = 9 192 631 770 Hz F 1 1 v = T = sekundi T v 3 • Na XIII zasjedanju CGPM 1967. godine, sekunda je definirana pomoću Cezijevog atomskog sata:

  11. Dodatak: Što je vrijeme? R.P. Feynmanov pristup: “Time is what happens when nothing else does.” Sir Isaac Newtonov pristup (Principia): “Apsolutno, istinsko i matematičko vrijeme, po sebi i iz svoje vlastite naravi, teče jednoliko bez odnosa spram bilo čega izvanjskoga, a drugim se imenom zove trajanje.” V. Lopašićev pristup: Vrijeme/trajanje motrimo i mjerimo točnim periodičkim gibanjima. Na primjer, u gibanju metronoma – “muzičkog” fizičkog njihala!

More Related